Oleum olivarum, Krasica 2014. – smotra maslinovih ulja i ostalih autohtonih blaga Bujštine

1         U Krasici kod Buja se ovaj vikend održavaju 17. susreti Oleum Olivarum posvećeni maslinarstvu i maslinovim uljima Bujštine. Uz uobičajeno dobar program (natjecanja u pripremi rižota, izložba likovnih radova na temu maslina)  više od 50 izlagača nudi razne degustacije autohtonih proizvoda iz čitave Istre: vina, voćnih sokova, tjestenina, suvenira, pa dakako i meda. Bili su tu obrt za proizvodnju meda ApiPilaj iz Motovuna i OPG Krivičić iz Pule, ali najveća gužva je ipak bila na jednom drugom štandu – zna se kod koga!

 

 

2 I ovaj je put pčelare Bujštine predstavljao naš Mario Štelko, još uvijek u formi za pčelarenje na stotinjak košnica smještenih na 6 lokacija oko Krasice i Buja. Netko će reći da to i nije impozantna brojka, ali se 65- godišnji Mario uz pčele brine i za preko 200 maslina autohtonih sorti starih između 20 i 100 godina. Uzgaja ih na tradicionalan način, bez upotrebe pesticida što je dokaz da ove maslinarstvo i pčelarstvo mogu ići ruku pod ruku, a to dokazuju brojne nagrade koje je Mario «ubrao» tijekom svog dugogodišnjeg staža u obje grane. Našli ga na štandu raspoloženog, vedrog i – neumornog kako i priliči ljudima koji najviše vremena provedu u prirodi, aktivni od jutra do sutra. Više o ovom vrijednom pčelaru i maslinaru možete pročitati na stranicama posvećenim članovima Udruge.

 

Teško je usporediti razvitak maslinarstva i pčelarstva, ne samo na Bujštini, već u čitavoj Istri, jer je uzgoj maslina od pamtivijeka prisutan na ovom podneblju, on je tradicija, prepoznatljiv znak naše regije i takav se prenosi s generacije na generaciju bez obzira na bolesti, štetnike, klimatske neprilike i probleme zaštite izvornosti. Plasman i dobra cijena, dakako uz vrhunsku kvalitetu krajnjeg proizvoda jamstvo su da će se  maslinarstvom sutra baviti i mladi ljudi. Ako se ovoj tvrdnji doda podatak da je samo na 300 ha zemljišta oko Buja u posljednjih 20 godina zasađeno 70.000 maslina, treba li uopće sumnjati u sigurnu budućnost ove grane? Gdje bi bilo pčelarstvo na Bujštini da se razvijalo tim tempom? Valja spomenuti da je na sajmu uz dobar zabavni program (biciklijada, cocking show) održano i više kvalitetnih predavanja: «Utjecaj filtracije na kvalitetu i trajnost djevičanskih maslinovog ulja» (dr.sc. Karolina Brkić Bubola), «Označavanje, reklamiranje i prezentiranje maslinovog ulja» (dipl. inž. Marina Lukić), «Zaštita maslinika od bolesti i štetnika» (dipl.ing. Robert Vučinić) i «Gnojidba maslina organskim gnojivima» (dipl.inž. Milica Sekulić) uz samo jednu zamjerku – gromoglasnost iz susjednog prostora ugušila je gotovo svaku drugu riječ na svim predavanjima.

 

3Prezentacija projekta znakovitog naslova «Maslinovo ulje – zlato Istre» u meni budi malo ljubomore, jer to baš nije čest slogan za med i ostale pčelinje proizvode, pa se pitam da li su tome krivi mediji koji od početka favoriziraju sva druga istarska blaga, a naš med i dalje ostaje podcijenjen ili je to posljedica ravnodušnosti pčelara glede promidžbe meda i svog poziva?

Ove je godine na smotru stiglo rekordnih 176 uzoraka ulja, ali meni je više impresionirala titula vitezova maslinarskog prijateljstva koju ponosno nose 2 maslinara iz Dalmacije i naš Nino Činić, a dobili su je na ovogodišnjoj smotri «Maslina» u Splitu zbog izuzetnog zalaganja u širenju prijateljstva između kolega ove dvije županije. Njihovo priznanje da ih je maslina oplemenila kao ljude, iz ljubavi prema njoj je nastalo i to prijateljstvo, te da ne moraju dokazivati čije je ulje bolje, već zajedno prionuti na brendiranju Hrvatske kao zemlje vrhunskog maslinovog ulja može biti putokaz i drugim udrugama za neke nove izazove u budućnosti. Kontakti sa pčelarima iz Slovenije i Italije se njeguju još iz vremena bivše države, ali osim nekih poveznica na zaštiti ekotipa panonsko-mediteranske pčele i biološke raznolikosti talijanske regije Friuli Venezia Giulia i Istarske županije u okviru projekta Adria III, do nekih čvršćih veza i zajedničkih poteza u struci ili oko nje nije nikad došlo, što ne znači da o tome ne treba razmisliti, ako ne ove, onda iduće godine. Ili je san o smotri meda, medenice i medenjaka Bujštine realniji? Hmmm….

Tekst i foto:

Damir Gregurić

 

4 7 8

 

09/03/2014 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

Oleum olivarum, Krasica 2014. – smotra maslinovih ulja i ostalih autohtonih blaga Bujštine

Svi pčelari koji su nabavili šećer prema programu potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala trebaju podnijeti zahtjev i prateću dokumentaciju  Ministarstvu poljoprivrede -  isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. U prilogu je Pravilnik kojeg možete skinuti OVDJE:  Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala te obrazac kojeg možete skinuti OVDJE Obrazac-secer

NN 100/2021 (15.9.2021.), Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1802 Na temelju članka 39. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) ministrica poljoprivrede donosi PRAVILNIK O PROVEDBI PROGRAMA POTPORE PČELARIMA ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Predmet Pravilnika Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuje provedba Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala (u daljnjem tekstu: Program) donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/21-04/282, urbroj: 50301-05/31- 21-2 od 29. srpnja 2021. godine. Dodjela potpore Članak 2. Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I, 22. 2. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013). Pojmovnik Članak 3. Pojmovi korišteni u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje: a) potpora je potpora male vrijednosti namijenjena pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala kojom se sunancira trošak šećera kupljenog za prihranu pčela u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine b) korisnici potpore su pčelari, u smislu članka 24. stavka 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja (»Narodne novine«, broj 115/18 i 52/21), koji su upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) i imaju prijavljen i ažuriran broj košnica u Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu te su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i koji su ostvarili pravo na potporu iz Programa i ovoga Pravilnika c) podnositelj zahtjeva je svaka zička ili pravna osoba koja podnosi zahtjev u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Programa d) pčelinja zajednica je skupina pčela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na saću u košnici e) Evidencija pčelara i pčelinjaka (u daljnjem tekstu: Evidencija) je baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj i sastavni je dio JRDŽ-a f) Registar zajedničke organizacije tržišta (u daljnjem tekstu: ZOT Registar) je evidencija svih korisnika mjera tržišne potpore koju vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) u skladu s člankom 41. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) g) dvostuko nanciranje podrazumijeva radnje kojima se dovodi do primanja potpore iz mjera Programa za troškove za koje je već zatraženo ili će biti zatraženo i/ili ostvareno pravo na potporu iz drugog izvora. Iznos potpore Članak 4. (1) Iznos potpore iz Programa određuje se proporcionalnom raspodjelom nancijskih sredstava iz Programa. (2) Iznos potpore po korisniku izračunava se na temelju broja pčelinjih zajednica u stacionarnim i/ili selećim pčelinjacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu i iznosa stvarnog troška kupljenog šećera bez PDV-a, a najviše do iznosa od 20,00 kuna po pčelinoj zajednici. (3) Ako je korisnik priloženim računima opravdao manji iznos po pčelinjoj zajednici od iznosa iz stavka 2. ovog članka, pripada mu potpora po opravdanom manjem iznosu. Uvjeti prihvatljivosti korisnika Članak 5. Prihvatljivi korisnici su korisnici iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika. Podnošenje zahtjeva Članak 6. (1) Zahtjev za potporu (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (2) Uz Zahtjev je obvezno priložiti jasno čitljivu presliku pravovaljanog originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. (3) U slučaju plaćanja transakcijskim računom uz Zahtjev se prilaže i jasno čitljiva preslika dokaza o plaćenom računu, na kojem je naznačeno ime i prezime pčelara, a u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom potvrda banke o izvršenoj transakciji. (4) Na računu iz stavka 2. ovoga članka, mora biti naznačeno ime, prezime i OIB pčelara. (5) Potpisani Zahtjev i prateća dokumentacija dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. (6) Zahtjev podnesen nakon isteka roka navedenog u stavku 5. ovoga članka smatrat će se nepravovremeno podnesenim i neće se razmatrati. (7) Obrazac Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka objavljuju Ministarstvo i Agencija za plaćanja na svojim službenim mrežnim stranicama (www.poljoprivreda.gov.hr i www.apprrr.hr). Administrativna kontrola Članak 7. (1) Ministarstvo provodi administrativnu kontrolu Zahtjeva i prateće dokumentacije. (2) Ministarstvo na temelju uvjeta prihvatljivosti za ostvarivanje prava na potporu navedenih u Programu i ovome Pravilniku dostavlja Agenciji za plaćanja popis prihvatljivih korisnika i popis neprihvatljivih podnositelja zahtjeva s pripadajućim podacima potrebnim za dodjelu i isplatu potpore. (3) Ukoliko se tijekom administrativne kontrole utvrdi da je Zahtjev s pratećom dokumentacijom nepotpun, podnositelj zahtjeva će biti isključen iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa. Dodjela i isplata potpore Članak 8. (1) Na temelju popisa iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja donosi: – Odluku o odobrenju isplate podnositeljima zahtjeva koji su udovoljili uvjetima za dodjelu potpore iz Programa i ovoga Pravilnika, koja sadrži i obavijest da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti u skladu sa člankom 6. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 ili – Odluku o neudovoljavanju uvjetima za ostvarivanje potpore iz Programa i ovoga Pravilnika podnositeljima koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima. (2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka podnositeljima zahtjeva Agencija za plaćanja dostavlja pisanim putem preporučenom pošiljkom s povratnicom. (3) Agencija za plaćanja na temelju popisa prihvatljivih korisnika iz članka 7. stavak 2. upisuje korisnike u ZOT Registar i isplaćuje novčana sredstva na žiro-račune korisnika. Žalbe Članak 9. (1) Na odluke iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika može se podnijeti žalba Ministarstvu poljoprivrede u skladu s člankom 15. stavkom 5. Zakona o poljoprivredi u roku od 15 dana od dana dostave odluke. (2) Žalba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem Agencije za plaćanja isključivo pisanim putem neposredno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom u jednom primjerku. Povrat potpore Članak 10. (1) U slučaju neopravdanih plaćanja, korisnik potpore će vratiti iznos koji mu je Agencija za plaćanja odredila odlukom o povratu sredstava iz članka 144. Zakona o poljoprivredi. (2) Povrat sredstava i poravnanje povrata sredstava izvršit će se u skladu s člancima 144., 145. i 146. Zakona o poljoprivredi. Zaštita osobnih podataka Članak 11. Sa svim osobnim podacima prikupljenim na temelju odredbi ovoga Pravilnika postupat će se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Stupanje na snagu Članak 12. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-09/21-01/11 Urbroj: 525-14/0856-21-14 Zagreb, 8. rujna 2021. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r. OBRAZAC ZAHTJEVA ZA POTPORU ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Popunjava podnositelj zahtjeva (PČELAR): Zahtjevu prilažem: – jasno čitljivu presliku pravovaljanih originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. – u slučaju plaćanja transakcijskim računom, prilažem i jasno čitljive preslike dokaza o plaćenim računima, na kojima je naznačeno moje ime i prezime – u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom prilažem i potvrdu banke o izvršenoj transakciji IZJAVA Svojim potpisom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđujem da: – su podaci navedeni na Zahtjevu istiniti, – sam upoznat s odredbama Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala, – sam upoznat s odredbama Pravilnika, – je na originalima računa naznačeno moje ime, prezime i OIB – ću čuvati presliku zahtjeva i dokaznu dokumentaciju 5 godina od dana podnošenja zahtjeva, – nisam po priloženim računima ostvario potporu iz drugih izvora nanciranja. Datum: Pečat/Potpis: Obrazac Zahtjeva u tiskanom obliku pošaljite na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, s naznakom – pomoć za sektor pčelarstva. Svi osobni podaci prikupljeni temeljem ovog Zahtjeva prikupljaju se i obrađuju u svrhu obrade Zahtjeva korisnika i informiranja javnosti, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih i drugih podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.).