U petak, 15. studenog 2019. godine u Pučkom otvorenom učilištu u Bujama na
poziv Udruge pčelara Bujštine gostovao je pčelar praktičar iz Zagreba Oliver
Novosel koji je održao stručno predavanje na temu PROBLEMATIKA I IZAZOVI
U PČELARSTVU DANAS o čemu možete pročitati više OVDJE

PROBLEMATIKA I IZAZOVI U PČELARSTVU DANAS

Predavač: Oliver Novosel, pčelar – praktičar iz Zagreba
Dobrog predavača čini ne samo širina teoretskog znanja i bogato iskustvo,
već jednostavnost u izlaganju, svima razumljiva terminologija, jasno
prepoznavanje suštinskih pitanja uz konkretne primjere iz prakse na vlastitom
pčelinjaku što su glavne odlike našeg kolege Olivera Novosela, profesionalnog
pčelara iz Zagreba s dugogodišnjim iskustvom u stacionarnom i selećem
pčelarstvu, voditelja urbano-edukativnog pčelinjaka u Zagrebu, suradnika u nizu
stručnih projekata i istraživanja u pčelarskoj domeni, te mentora mnogim
mladim pčelarima koji se odazvao pozivu Udruge pčelara Bujštine i u petak, 15.
studenog 2019. godine gostovao u Pučkom otvorenom učilištu u Bujama. Iza
ovog predavača mnogo je „krvi, znoja i suza“ prolivenih na pčelinjacima, znanje
sticano ne samo kroz pročitanu literaturu i odslušana stručna predavanja i na
osnovu studijskih putovanja, već na zavidnom poznavanju tajni i zakonitosti
pčelinje zajednice, tehnologije pčelarenja te promocije i prodaje pčelinjih
proizvoda, iskristalizirano u svakodnevnoj praksi i kroz kontakte s kolegama
pčelarima, ali i s renomiranim znanstvenicima među kojima ističe doc. dr. sc.
Lidiju Svečnjak i profesora dr. sc. Dragana Bubala te dr. sc. Sašu Prđuna sa
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i dr.sc. Darija Lasića iz
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Svojim
predavanjem pod nazivom „Problematika i izazovi u pčelarstvu danas“ uz niz
konkretnih primjera sa svog i zagrebačkog Edukativno-urbanog pčelinjaka te
argumente temeljene na vlastitim istraživanjima u najiskrenijoj želji da to
znanje i iskustvo bez pretjeranog filozofiranja i mudrovanja prenese drugim
pčelarima, posebice početnicima i amaterima, koji prečesto sve informacije s
Interneta uzimaju „zdravo za gotovo“ (baš kao i knjige od kojih je ne mali dio
djelo prepisivanja jednih od drugih bez provjere i vlastitih istraživanja),
gospodin Novosel je puna dva sata kolege držao „prikovane“ za stolice u
dvorani POU Buje, trudeći se da im odgovori na suštinska pitanja koja muče sve
pčelare ne samo u Hrvatskoj: „Kako povećati kvalitetu i količine pčelinjih

proizvoda? Koji su najbitniji uvjeti za održavanje zdravlja i jačine pčelinjih
zajednica? Održavamo li naše pčelinjake na najbolji način?“
Iako na predavanja o pčelarstvu u organizaciji Udruge pčelara Bujštine dolazi
tek trećina članova Udruge, nas 20-tak smo naprosto „gutali“ sve izrečeno te
večeri, prije svega zbog predavačeve dobronamjernosti i iskrenosti u želji da
nam pčelinje zajednice budu jake, zdrave i medonosne, a proizvodnja meda i
drugih pčelinjih proizvoda što profitabilnija. Ovo ističem kako bih skrenuo
pozornost onima koji uporno nalaze razloge za svoj nedolazak na predavanja da
ipak u njima pokušam probuditi radoznalost i želju za učenjem jer bez toga
nema napredovanja ni u struci ni u proizvodnji. „Non progredi est
regredi!“(„Tko ne napreduje, taj zaostaje!“) – stara je latinska izreka kojom je
gospodin Oliver završio svoje predavanje u kojem nam je dao više preporuka
sugestija i savjeta kako „ispeći“ pčelarski zanat te kako pčelarenje učiniti
uspješnijim nego mnogi drugi „stručnjaci“ koji sam imao priliku slušati u
posljednjih desetak godina. Niti u jednoj struci nema napretka bez oba uha
otvorena na predavanjima, te otvorene i iskrene diskusije nakon toga. Evo i
naglasaka s predavanja i rasprave.
Uspjeh u pčelarstvu se bazira na kvalitetnoj tehnologiji, kvalitetnom
genetskom materijalu, bogatoj i raznovrsnoj paši, te na dobroj pčelarskoj
praksi. Pčelaru ne bi smio biti bitan ukupan broj košnica, već broj jakih pčelinjih
zajednica, jer samo jake, zdrave i vitalne zajednice mogu oprašiti više biljaka,
dati više meda, odgojiti kvalitetno leglo i duže biti radno aktivne. Snaga jedne
pčelinje zajednice ovisi od više čimbenika, no ako poznajemo barem one
važnije, i pored svih nedaća (vremenskih neprilika, bolesti, nametnika…)
gubitke pčelinjih zajednica možemo svesti na minimum i uspješno pčelariti.
Što treba činiti pčelar koji želi unaprijediti svoju proizvodnju? Prije svega
treba biti svjestan činjenice da su nepoznavanje biologije i fiziologije pčela, loša
pčelarska praksa, stare navike u tehnologiji, pogrešne ili nepotrebne
intervencije u krivo vrijeme uz pretjeranu samouvjerenost i sebičnost (slabe
pričuve hrane za zimu, vrcanje sveg meda u jesen) prečesti uzroci slabosti
zajednica, širenja bolesti i na kraju i njihova ugibanja. Podjednako opasne
greške kod loših pčelara su i ulazak u zimski period sa zajednicama koje sigurno
neće preživjeti, proširivanje u srpnju i kolovozu prisilnim matičnjacima,
nepoštivanje uputa proizvođača na lijekovima, neredovita zamjena matica itd.
Naš je predavač više puta naglašavao da se u pčelinjaku ne smiju olako donositi

neke izmjene dok nisu dovoljno iskušane u praksi te da se pčelari početnici ne
bi trebali oslanjati na neprovjerene novotarije s Interneta.
Dio predavanja gospodin Novosel je posvetio pčelinjim bolestima s
naglaskom na Varrou i lijekove na tržištu u Hrvatskoj i okolnim zemljama. U
prošlosti smo se zavaravali kako se na pčelinjaku može pravilnim antivaroznim
tretmanom uništiti cjelokupna populacija ovog nametnika, dok danas nastojimo
razvoj varoe u košnicama zadržati unutar prihvatljivog broja, tj. broja koji ne
nanosi štete pčelinjoj zajednici. Ako pčelar dobro poznaje biologiju pčela i
varoe, može pravovremenim apliciranjem lijekova kao i biološkim metodama
smanjiti gubitke na najmanju mjeru i uspješno pčelariti usprkos prisutnosti
varoe, zaključio je ovu temu gospodin Novosel, koji pčelari s oko 160 pčelinjih
zajednica bez gotovo ikakvih gubitaka!