Knjiga „Medonosne biljke primorske i gorske Hrvatske“ iz tiska izlazi deset godina nakon samostalnog autorovog prvijenca „Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske“, na čak 632 stranice s iscrpnim prikazima 400 biljnih vrsta i još 120 podvrsta medonosne flore Mediterana i Gorske Hrvatske. Sustavno su obrađene pčelinje paše, staništa i rasprostranjenost medonosnih biljaka i biljnih zajednica u ovom dijelu Lijepe naše, kalendar cvatnje te medonosna svojstva pojedinih biljaka. Svaki tekstualni opis dopunjuju po dvije fotografije (habitus biljke i dio staništa). U nastajanju ovog iznimnog djela na našim prostorima sudjelovao je 31 sudionik u projektu, 45 pčelara i 20 autora fotografija. Svoja istraživanja autor knjige je započeo još prije tridesetak godina, u prikupljanju građe se koristio svim mogućim izvorima: od stručnih i znanstvenih radova do atlasa i botaničkih karti, no prema njegovim riječima najveći su doprinos knjizi praktična iskustva na terenu, pa na više mjesta zahvaljuje na suradnji pčelarima koji su mu pružili dragocjene podatke o pašnim prilikama u svom kraju. Nakladnici knjige su: „Arhitekti Salopek“ iz Petrinje, Matica Hrvatska Ogranak Petrinja i Učiteljski fakultet Zagreb Odsjek Petrinja. Knjiga je izdana u 1.000 primjeraka.

    Kao jedan od sudionika u ovom projektu, osjećam posebnu čast uz uobičajeni osvrt dodati još par riječi o autoru i osobnim dojmovima nakon prvog (ali definitivno ne i posljednjeg) čitanja ove knjige. Urednik knjige gospodin Davor Salopek u uvodu veoma je lijepo sažeo svoje utiske, rekavši da je ova knjiga „za ljubitelje prirode dragocjena, za pčelare neprocjenjiva, a za pčele i njihovu ulogu uravnoteženog prirodnog okoliša Hrvatske spasonosna“, a ja bih dodao da će knjiga postati neizostavan udžbenik svim slijedećim generacijama srednjoškolaca i studenata ne samo u Hrvatskoj, već i u široj regiji, te da će biti omiljeno štivo i fitoterapeutima i apiterapeutima, jer mnoge od opisanih biljaka osim medonosnih odlika, imaju i ljekovita svojstva. Iz ove će knjige mnogo toga naučiti pčelari amateri, ali i profesionalni, pogotovo seleći pčelari. Naravno, ključni dio knjige za njih će biti „Pčelinje paše“ koji, između ostalog, odlično opisuje i situaciju glede pčelinjeg katastra koja ni u ovom području Lijepe naše nije na zavidnoj razini, već baš suprotno.

   Ako već ne možemo pobjeći od činjenice da će se pašne prilike na ovim prostorima nastaviti mijenjati (što je posljedica klimatskih promjena, ali i rezultat nekih negativnih trendova u našoj poljoprivredi i šumarstvu), zašto ne uvažavamo više nego dobronamjerna upozorenja naših cijenjenih stručnjaka i znanstvenika? Na jednom od svojih predavanja prof. Bučar je između ostalog rekao kako tlo u Hrvatskoj nije zatrovano pesticidima i herbicidima kao u drugim dijelovima Europe, ali je problem u velikom broju neobrađenih i neodržavanih površina. Ove se teme dotiče i u svojoj knjizi: „Još se uvijek u pčelarstvu previše oslanjamo na prirodu, a premalo rada i znanja ulažemo u sadnju i sjetvu medonosnog bilja. U Hrvatskoj imamo velike mogućnosti jer postoje zapuštene i neobrađene površine koje bismo mogli pretvoriti u pčelarske oaze.“ U tom segmentu važnu ulogu imaju upravo pčelarske udruge koje bi uz stručnu pomoć morale utvrditi kapacitete pčelinjih paša na području svog djelovanja, kako bi se na osnovu tih parametara odredio broj pčelinjih zajednica za rentabilnu proizvodnju u ciljanoj zoni. Sve bi ovo itekako olakšalo posao našim pčelarskim povjerenicima glede optimalnog razmještaja selećih pčelinjaka na terenu i bolje iskorištavanje pčelinjih paša. No, kako napominje i prof. Bučar, u praksi često imamo kaos: „…na ograničen prostor doseljava se prevelik broj košnica, kupuju se parcele u susjedstvu stacionarnih pčelinjaka, ne biraju se sredstva da se dođe do paše  i meda, a prinosi postaju sve manji i tanji kao i međuljudski odnosi…“

    Da nije sve tako crno, pokazuju i neke udruge u Istri koje, uz financijsku potporu društvene zajednice, svojim članovima već par godina dijele sadnice medonosnog bilja i na taj način daju svoj doprinos održivom razvitku pčelarstva i očuvanju prirodnog okoliša i bioraznolikosti čiji je pčela neizostavni dio. Uvjeren da će ova knjiga jednom dijelu čitateljstva postati poticaj da se bave ovim plemenitim zanimanjem, a drugome putokaz ka drugačijoj percepciji pčelarstva kao gospodarske grane, poštovanom profesoru želim da s istom ljubavi i žarom nastavi prenositi svoja saznanja i iskustva na predavanjima pčelarskim udrugama, u nadi da će nas uskoro posjetiti na 14. Danima meda u Pazinu.

O AUTORU: Matija Bučar je rodom iz Petrinje, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a akademsku titulu je stekao nakon studija na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Kao profesor biologije radio je niz godina u Petrinji, a punih 11 godina bio je i ravnatelj škole. U tom je razdoblju bio nositelj više izvannastavnih aktivnosti (škola u prirodi, učenička zadruga) za koje je bio i više puta nagrađen. Nadalje je radio kao viši predavač i savjetnik za biologiju pri PPS Hrvatske u Zagrebu, bio aktivan sudionik na svim stručnim seminarima, kao i suradnik u nizu znanstveno-istraživačkih projekata na području biologije. Osim što redovno piše za časopis „Hrvatska pčela“, prof. Bučar često drži stručna predavanja na pčelarskim manifestacijama, kao i za pčelarske udruge. 2008. godine objavljuje knjigu „Medonosne biljke kontinentalne Hrvatske“ za koju je nagrađen Zlatnom plaketom Matice Hrvatske. Iz niza priznanja izdvajamo nagradu „Bogdan Penjić“ za sveopći doprinos u pčelarstvu.

NAPOMENA: Knjigu „Medonosne biljke primorske i gorske Hrvatske“ možete naručiti pouzećem telefonski na 099 250 42 95 ili putem e-maila: matija.bucar@ufzg.hr Redovna cijena knjige je 250,00 kn. Uz promotivni popust: 200,00 kn + troškovi dostave.

TEKST: Damir Gregurić