Po prvi put u Hrvatskoj postavljen je Jumbo plakat sa tematikom “očuvanja pčela”

Potaknuti zabrinjavajućim podacima o ugroženosti pčela uslijed pretjeranog i nekontroliranog tretiranja poljoprivrednih kultura pesticidima, aktivisti Udruge pčelara Bujštine u travnju prošle godine su pokrenuli projekt „Čuvajmo pčele“. Prvi korak u sklopu tog projekta bilo je otvaranje foto natječaja za najbolju amatersku fotografiju pod istim nazivom kojim su željeli skrenuti pažnju javnosti na ugroženost pčelinje vrste zbog nekontroliranog i pretjeranog korištenja pesticida u poljoprivredi. Insekticidi kojima nesavjesni poljoprivrednici tretiraju svoje voćnjake u vrijeme cvatnje pogubni su ne samo za pčele, već i za sve druge kukce oprašivače, pa je šteta učinjena na taj način nemjerljiva jer se direktno odražava na proizvodnju ljudske hrane, ali i na okoliš.

U povijesti planeta Zemlje bilo je pet velikih događaja zbog kojih su oblici života masovno izumirali. Boli što mnoge vrste nestaju pred našim očima i nikako ih se ne može vratiti. A najviše, kada je čovjek glavni ili jedini uzročnik njihova izumiranja.

Kada spomenete „pčelu”, obično pomislite na ubod.

Iako za neke ljude pčele predstavljaju samo opasnost i dosadne insekte koji im zuje oko glave, one imaju jednu od najznačajnijih uloga na čitavoj planeti. Nestane li pčela, mogao bi tako nestati i sam čovjek, zbog čije nepažnje i nestaju pčele u cijelom svijetu…

Bez njih ničega ne bi bilo. One su sve – kaže pčelar iz filma „Nestajanje pčela”, dokumentarca koji je uzdrmao svijet i nagovijestio kakva nas potencijalna katastrofa čeka.

Pčelari širom svijeta imaju sasvim dovoljno razloga da se uhvate za glavu. Nešto se čudno i vrlo opasno dešava s pčelama u cijelom svijetu. Samo izumiranje ove vrste insekata možda se nekome ne čini kao veliki problem na prvi pogled, no eventualni potpuni nestanak pčela možda bi ugrozio i opstanak same ljudske vrste, koja bi ostala bez najmanje trećine namirnica koje hrane ljudski rod. Ovi insekti obavljaju zadatak koji je od vitalnog značaja za agrikulturu – oprašivanje. Zapravo, čak trećinu svetskih zaliha hrane oprašuju pčele. Jednostavnim rečnikom objašnjeno, pčele održavaju biljke i usjeve u životu. Bez njih, ljudi ne bi imali baš mnogo izbora na jelovniku. Bez pčela i oprašivanja koje one vrše s naših tanjura nestali bi, između ostalog, jabuke, bademi, breskve, kruške, trešnje, maline, marelice, kupine, brusnice, grožđe, kivi, lubenice, dinje, jagode, krastavci, brokula, kava, južno voće, kakaovac…

Činjenica je da od 100 hranjivih vrsta koje stvaraju 90 posto hrane u svijetu, njih više od 70 oprašuju pčele – kaže su u jednom UN dokumentu iz 2011.

„Ako nestane pčela na Zemlji, čovječanstvu bi najviše preostalo četiri godine života“ – rekao je Albert Einstein prije osamdeset godina.

Veliki naučnik i veliki čovjek ipak je ovdje malo pretjerao. Ne oprašuju se apsolutno sve biljke posredstvom pčela, naročito ne žitarice, poput riže, kukuruza i pšenice. Ni produkcija krompira ne ovisi o pčelama. No, nije teško pretpostaviti šta bi se desilo kada jednog dana ne bi bilo nikakvog voća ili povrća? Svijet bez limuna, graha, kokosa, rajčica, kakaa, brokula, luka, kupusa, paprike ili tikvica, bio bi svijet opće bijede, bolesti, avitaminoza i ranog umiranja. Danas svako, pa čak i malo dijete, zna koliko su za zdravlje bitni minerali i vitamini i koliko su važni voće i povrće. No, ni voća ni povrća ne bi bilo bez pčela. Možda bez njih ne bi bilo ni nas.

Nakon što je slučaj pčelara Davea Hackenberga, koji je izgubio 2200 od 3000 košnica, izašao u javnost, naučnici su relativno brzo osmislili odgovarajući izraz za ovaj fenomen, koji je nazvan „Colony Colapse Disorder” ili CCD. Šta je pravi uzrok za nestajanje pčela, ni do danas se tačno ne zna. Nagađa se i „okrivljuju” brojni faktori: od pesticida, parazita, genetski modificirane hrane, pa do faktora kao što su elektromagnetno zračenje mobitela i WI-FI odašiljača. Sve nabrojano može štetno utjecati na zdravlje pčela, nijedan faktor nije, zapravo, smrtonosna presuda pčelama. Šta je točno ono što masovno ubija pčele, još nije poznato.

Autorica  fotografije na plakatu  “Pčela na breskvi” je Martina Mežnarić, a autor fotografije pčele u šesterokutu je Dejan Stojaković.