Projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis”

Projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis”

   U petak, 6. svibnja 2022. godine na Paleo farmi Remedy u Radošima kod Poreča predstavnici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije u Puli održali su sastanak sa predstavnicima pčelarskih udruga Istarske županije koji će biti uključeni u projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis” i edukaciju o biologiji i ekologiji azijskog i orijentalnog stršljena i mjerama za rano otkrivanje i suzbijanje ovih vrsta u sklopu projekta.

   Prisutne je pozdravila dr. sc. Barbara Sladonja iz Instituta koja je u uvodu govorila o rezultatima projekta monitoringa i ranog otkrivanja azijskog stršljena u Istri od 2019. do 2021. godine koji je financirala Istarska županija i u kojem su također sudjelovali djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula i pčelari iz UP Nektar Poreč i Udruge pčelara Bujštine. Specijalizirane lovke za stršljene bile su postavljane na širem području grada Poreča te uz granicu Istarske županije sa Slovenijom. Projekt je uspješno izveden i ustanovljeno je da na području Istarske županije nema azijskog žutonogog kao ni orijentalnog stršljena. Više o tome za časopis „Hrvatska pčela“ po završetku monitoringa pisao je dr. sc. Nediljko Landeka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula (Hrvatska pčela br.1/siječanj 2020. i br.2/veljača 2020.).

   U nastavku je dr. sc. Sladonja govorila o novom projektu i razlozima njegova pokretanja. Ove godine Institut u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije u Puli širi monitoring dvaju invazivnih vrsta stršljena (Vespa velutina i Vespa orientalis) na još četiri županije (Primorsko-goranska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka), one uz granicu sa Slovenijom gdje je zabilježena njihova pojavnost. Projekt ove godine financira Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Republike Hrvatske.

    Stručno predavanje na temu „Rasprostranjenost i učinci invazivne vrste azijskog žutonogog stršljena u Europi“ potom je održala prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger iz Nacionalnog referentnog i službenog laboratorija za bolesti pčela u Zavodu za biologiju i patologiju riba i pčela na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. O ovoj je temi prof. Tlak Gajger pisala za časopis „Hrvatska pčela“ (br. 1/siječanj 2022.) pod naslovom „Tko je azijski žutonogi stršljen?“ što je na večerašnjem predavanju dopunila novim podacima, laboratorijskim nalazima i iskustvima sa terena.      

   Poslije predavanja mag. oecol. Danijela Damijanić iz Instituta je prisutnima podijelila informativne listove koji će pomoći u razlikovanju ovih invazivnih vrsta od europskog stršljena, a nakon toga je uslijedila rasprava i druženje uz zakusku. Na sastanku i edukaciji su uz predstavnike Instituta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula, izv. prof. dr. sc. Dražena Lušića, dipl. sanit. ing. iz Katedre za zdravstvenu ekologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, studente postdiplomskog studija iz Bayama u Kubi koji su na stručnoj praksi (ERASMUS +)  na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu bili nazočni i pčelari iz UP Nektar Poreč, UP Pula i Udruge pčelara Bujštine. U ime svih prisutnih još jednom se zahvaljujemo organizatorima i predavačima na zanimljivoj prezentaciji kao i obitelji Kovač na gostoprimstvu i ugodnom druženju.

TEKST I FOTO: Damir Gregurić

TEKST I FOTO: Damir Gregurić

Ponukani pitanjima naših čitatelja nakon objave članka o projektu monitoringa azijskog stršljena u Istarskoj županiji: „Kako se boriti protiv stršljena i kako ih hvatati u zamke upotrebom mamaca za stršljene?“ odlučili smo nešto više reći o toj temi, odnosno ponoviti ono što smo više puta pisali na ovim stranicama. O azijskom stršljenu izlagala je i dr. sc. Maja Dražić u Pazinu još 2015. godine, a dr. sc. Nediljko Landeka je 2019. godine održao predavanje u Radošima kod Poreča pod naslovom „Biologija i ekologija stršljena i nove vrste koje nam prijete“ na kojem su prisustvovali pčelari koji su se uključili u projekt monitoringa azijskog stršljena u Istarskoj županiji (2019. – 2021.). U studenom te godine isti je predavač bio gost Udruge pčelara Bujštine i u POU Buje izlagao na temu „Borba protiv stršljena, osa i komaraca“. O azijskom stršljenu više je članaka objavljeno u časopisu „Hrvatska pčela“ (br.1/siječanj 2020. i br.2/veljača 2020. te br. 1/siječanj 2022.).  I na predavanjima i u člancima je objašnjeno kako izraditi efikasne mamce za stršljene. PVC-bocu (od 1,5 l) prerežemo na pola, gornji dio okrenemo prema dnu i na krajevima probušimo rupe kroz koje provučemo žicu kojom bocu objesimo na granu. U bocu treba staviti meso, ribu, pivo ili jabučni ocat – hranu koja odbija pčele (jer nisu mesožderke), a stršljenima (i osama) je atraktivna. Privučen mirisom hrane stršljen će ući kroz grlo boce i ostati zarobljen u njoj. Na edukaciji u Radošima spominjana je standardna zamka za ose koje se može kupiti u svakoj bolje opskrbljenoj poljoprivrednoj ljekarni, a koja se dopunjuje određenim sastojcima pa je podjednako učinkovita za oba štetnika. Zamku za ose i stršljene s mamcem proizvođača Swissinno Solution možete naručiti i putem web-trgovine na www.vidam.hr (trenutna cijena je 36,90 kn). Na Internetu je prezentirano više metoda kako uloviti stršljene, jedan od njih na linku: https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/kako-izraditi-efikasnu-klopku-za-strsljene/43945/