U organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i pod visokim državnim pokroviteljstvom 21. – 24. svibnja 2015. u Rovinju se održao 5. Hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem. Kao i na prijašnjim skupovima bila je to prilika da prisustvujemo zanimljivim znanstvenim i stručnim predavanjima i prezentacijama domaćih i stranih izlagača i upoznamo se s rezultatima najnovijih istraživanja u području farmakologije i farmaceutske prakse. Među sudionicima Kongresa bili su poznati i priznati znanstvenici i stručnjaci koji se bave istraživanjem, razvojem i učinkovitošću lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani, te zaštitom njihove kakvoće, a svoje mjesto su našli i svi oni koji se bave komplementarnim djelatnostima: regulatornim praćenjem, farmakoekonomikom, razvojem kliničke farmacije i farmaceutske skrbi u okviru javnog i bolničkog ljekarništva. Kongresu svake godine prisustvuje sve više farmaceuta i stručnjaka iz srodnih područja što je dokaz opravdanosti održavanja ovog skupa i rastu njegova ugleda u Europi.

No, po čemu se peto izdanje ovog kongresa ipak razlikuje od svih dosadašnjih? Prvi put otkako se održava, ovom uvaženom skupu punom doktora nauka, profesora, liječnika i farmaceuta u predivnom ambijentu jednog od najljepših hotela na Jadranu prisustvovale su i – pčele! Naime, tisuću pčela iz košnice s pčelinjaka Arduina Bubole, predsjednika Udruge pčelara Bujštine, iz Novigrada su se na kratko preselile na štand tvrtke „Apipharma“ u hotelu „Lone“ u Rovinju, preciznije u apisarij gospodina Tomislava Lalića, predsjednika Uprave. Ovakav se iskorak u prezentaciji pokazao izuzetno atraktivnim i za sudionike i za posjetitelje izložbe: stotine radoznalih očiju se zaustavilo na tren uz apisarij i prosto gutalo sve što se u njemu događalo, bilježilo kamerama i foto-aparatima za uspomenu, uživalo u priči koju su im pričali naše kolege Arduino i Slavko. I baš svi su htjeli vidjeti maticu i pratiti bar na tren njeno kraljevsko kretanje i ponašanje prema ostalim članovima zajednice. Oduševljenju domaćina, izlagača i znatiželjne publike gotovo da nije bilo kraja, što je samo još jedan dokaz kako je staklena košnica s pčelama i „live show“ najkraći put do spoznaje o nužnosti povratka prirodi i prirodnim lijekovima. I dok sam promatrao bujice ljudi koji se guraju ispred apisarija, samo po sebi mi se nametnulo pitanje da li je ovaj prezentacijski iskorak ujedno i pokazatelj neke nostalgije za starim, manje stresnim vremenima kad je obitelj Lalić krenula u poduzetničke vode ili je ta poveznica s korijenima u pčelarstvu s vremenom izblijedila što je neminovan danak prerastanju iz malog obrta u pravu industriju? Na to i druga pitanja odgovarali su mi Tomislav Lalić i njegov sin Martin Lalić u kratkom predahu između predavanja, izlaganja na štandu i kontakata s zainteresiranim gostima na Kongresu.

„Apipharma“ se četiri decenije bavi proizvodnjom farmaceutskih, prehrambeno-dijetetskih i kozmetičkih pripravaka na bazi ljekovitog bilja, pčelinjih prozvoda, prvenstveno propolisa i meda, te ljekovitog bilja i drugih prirodnih sirovina. Zapošljava 40 radnika od kojih je dvadesetak vrsnih farmaceuta, liječnika, tehnologa, veterinara i kemičara koji s preko 30 registriranih proizvoda ostvaruju godišnji promet od 3,5 milijuna eura. Tvrtka je nastala na temeljima tradicionalnog obiteljskog pčelarsko-medičarskog obrta i ideji povezivanja prirode i farmaceutskog znanja, uz kontinuirano ulaganje u razvoj, posebice glede stručnosti zaposlenika. Zbog povećanja kapaciteta i izvoznih poslova „Apipharma“ 2012. godine ulaže 3,5 milijuna eura u novi pogon u Našicama i tako prerasta u pravu industriju prema svim zahtjevima dobre proizvođačke i laboratorijske prakse. Tim stručnjaka iz „Apipharme“ je među prvima u svijetu napravio kemijske analize propolisa i postavio standarde za njegovu primjenu u farmaceutici, što nije bio lak zadatak obzirom na monopoliziranje sitetičkih lijekova i na lokalnom i na globalnom tržištu. Tako je s vremenom „Apipharma“ postala najveći hrvatski izvoznik medicinskih proizvoda na bazi meda i propolisa (u čak 24 države), no ujedno je i jedan od najvećih uvoznika propolisa u EU.

Činjenicu da je zbog specifične situacije na hrvatskom tržištu, tvrtka prisiljena uvoziti med (90 %) i propolis (čak 99 %) potreba za preradu, gospodin Tomislav Lalić ovako komentira: „Za razliku od drugih otkupljivača u Hrvatskoj, mi stvaramo dodanu vrijednost pčelinjim proizvodima. Kao ozbiljan proizvođač „Apipharma“  može podići hrvatsko pčelarstvo, jer otkupljen med, propolis, matičnu mliječ prerađujemo i stvaramo nov proizvod s povećanom vrijednošću na zadovoljstvo svih u lancu od proizvodnje do potrošača, što je za razvitak pčelarstva od i te kakve važnosti!“

Na pitanje koje su najvažnije poveznice između pčelarstva i farmaceutske industrije, gospodin Lalić odgovara: „Ne smije se poistovjetiti proizvodnja prirodnih lijekova i tradicionalnih biljnih lijekova sa pčelarstvom. Mi se više ne bavimo pčelarstvom, već samo koristimo med i propolis kao sirovinu. „Apipharma“ je proizvodnja sa svojim zakonitostima i ograničenjima, drugačijeg tipa, primjene i namjene.“ Tomislav Lalić je član Udruge pčelara „Pčelinjak“ iz Zagreba koju pomaže kad god to zatreba, bilo u pokroviteljskom ili organizacijskom smislu i priznaje kako mu je žao što nema više vremena za kontakte s pčelarima, osim onih formalnih kroz otkup i kooperativne odnose, pa zato još jednom zahvaljuje aktivistima Udruge pčelara Bujštine na odazivu i suradnji, te obećava kako će im se odužiti održavanjem stručnog predavanja na jesen u Bujama. Ovako zbližavanje pčelara i farmacije je neminovno za unaprjeđenje obje djelatnosti, jer samo sinergijom prirode i znanosti možemo u budućnosti ostvariti brža, kvalitetnija i trajnija riješenja za zdravstvene smetnje i bolesti.

Da bi stručne radove farmaceuta vezane za pčelinje proizvode i njihovu učinkovitost na ljudsko zdravlje trebali više pratiti, što bi pčelarstvo približilo farmaciji bio je jedan od zaključaka prošlog Kongresa, pa me zanimalo što slijedi iza skupova u Ženevi, Sarajevu i Rovinju i kako još „Apipharma“ može pomoći hrvatskom pčelarstvu? Jedan od načina je praćenje svjetskih trendova u obje grane, kotinuirano učenje i usvajanje novih spoznaja i tehnoloških riješenja uz neizbježnu razmjenu iskustava i suradnju s kolegama iz čitavog svijeta. U laboratoriju „Apipharme“ postavljena je i validirana HPLC metoda za određivanje 10-HDA u matičnoj mliječi, a na farmaceutskim kongresima koji su uslijedili u zemlji  inozemstvu njeni su stručnjaci prikazali i druge metode za određivanje kvalitete pčelinjih proizvoda, te objavili rezultate kliničkih ispitivanja. Nova tvornica je jedan od najmodernijih pogona za preradu pčelinjih proizvoda u EU, sagrađena u skladu sa važećim svjetskim standardima GMP (engl. Good Manufacturing Practice – Dobra proizvođačka praksa) i GLP (engl. Good Laboratory Practice – Dobra laboratorijska praksa) što pacijentima osigurava najvišu kvalitetu i učinkovitost lijekova. Med se prije prerade  podvrgava četverostrukoj analizi kvalitete, jedinstvena vakuum tehnologija osigurava termičku obradu i homogenizaciju pri temperaturama nižim od 40*C  da se ne bi uništile ljekovite sastavnice u sirovini, a cijeli se proizvodni proces odvija u čistim sobama opločenim s antibakterijskim panelima kako bi se spriječila i najmanja mogućnost razvoja mikroorganizama i osigurala maksimalna kvaliteta proizvoda. Svoj doprinos u stručnom smislu dao je i mr.pharm. Martin Lalić koji se u „Apipharmi“ razvojem novih proizvoda, a na ovom Kongresu drži predavanje pod naslovom „Određivanje 10-HDA u proizvodima s matičnom mliječi“. Većina nas zna da se radi o glavnoj nezasićenoj masnoj kiselini, specifičnoj za matičnu mliječ, jer je nema nigdje drugdje u prirodi i nemoguće je proizvesti sintetičkim putema, a pripisuju joj se vanredni farmakološki učinci, antitumorska i antibiotska aktivnost. Ovo se istraživanje temelji na studentskom radu u suradnji s prof. Biljanom Nigović za koji je (tada apsolvent Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu) mladi Lalić dobio najprestižniju studentsku nagradu za znanstvena istraživanja – Rektorovu nagradu za Akademsku 2012.-2013. godinu. Da matična mliječ ima antibakterijski učinak objavili su još 1939. godine znanstvenici McCleskey i MeLampy pretpostavljajući da se radi o nekom derivatu 10-hidroksidecenske kiseline, no tada analitička sredstva još nisu bila tako razvijena da bi se tvari izolirale i potvrdile njihovu teoriju. Velike istraživačke pomake u istoj domeni napravljeni su u Kini osamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoj doprinos dali su znanstvenici Bloodwort 1995. i Blan 1987. Što ga je potaklo na ovo istraživanje i koje su njegove spoznaje, odnosno kako se one odražavaju u proizvodnji lijekova, drugim riječima koja je krajnja dobrobit za pacijenta što je i zajednički cilj svim farmakološkim istraživanjima bila su pitanja koje sam uputio mr.pharm. Martin Lalić, a on mi je u kraćem razgovoru uoči predavanja objasnio: „Glavni cilj naše tvrtke je dostupnost matične mliječi besprijekorne kvalitete svakom kupcu, pa smo zato proizveli posebnu liniju Vitarojal matične mliječi u ampulama, sirupu, perlama i pastilama. Zbog činjenice da su se na našem tržištu pojavili proizvodi s matičnom mliječi upitne kvalitete, pokrenuli smo projekt : „Razvoj i validacija matode za dokazivanje 10-HDA kiseline u matičnoj mliječi i u proizvodima s matičnom mliječi“. Razvojem te metode otkrivena je velika prevara potrošača:  većina „proizvoda s matičnom mliječi“ uopće ne sadrže matičnu mliječ!“

ZAKLJUČAK: Kad sam započeo pisati ovaj članak, imao sam namjeru istaknuti važnost povezivanja nauke i prakse, odnosno farmaceuta i pčelara jer ćemo samo sinergijom prirode i znanosti naučiti kako liječiti pacijenta na najbolji mogući način, bez štetnih nuzpojava. No iz razgovora s mr.pharm. Martinom Lalićem, zaprepašten poraznim činjenicama što se sve nudi na našem tržištu, sjetio sam se i zaključaka konferencije u Opatiji, na kojoj je istaknuta nužnost uključenja svih relevantnih čimbenika (od neposrednih primarnih proizvođača i njihovih organizacija preko laboratorija i znanstvenih institucija do resornih ministarstava) u osiguranju kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda, odnosno u suzbijanju njihova patvorenja i prodaje na tržištu Republike Hrvatske. Nadam se da će ovakvih projekata usmjerenih na poboljšanje analitičkog praćenja kakvoće pčelinjih proizvoda biti još, te da neće sve ostati na obećanjima, već da će se suradnja i zajednički rad na ovakvim projektima i ostvariti u što skorije vrijeme, čime ćemo unaprijediti i podići ugled i pčelarskoj struci i farmaceutici i medicini u Lijepoj našoj.

Tekst i foto:

inž. Damir Gregurić

(Udruga pčelara Bujštine)