Po najnovijim istraživanjima čak 59 % maturanata 6 mjeseci prije polaganja državne mature osjećaju veliki stres. Najčešći simptomi su neprestano razmišljanje o rezultatima, poteškoće u koncentraciji, rastresenost, nemir i česte promjene raspoloženja. Što je to stres i kako pčelinji proizvodi mogu pomoći školarcima pred testove i usmene ispite?

STRES (engl. „stress“ = tlak, napetost) je psihološka i fiziološka reakcija organizma na opterećenje na više razina. Stresni hormoni utječu na cijelo tijelo: ubrzava nam se puls, napinju mišići, prekomjerno se znojimo. Stres negativno djeluje na serotonin, hormon sreće, pa gubimo osjećaj spokoja i zaštićenosti. Kod kratkoročnog stresa naš će se imunosustav aktivirati u svega par minuta, no dugoročni (kroničan) stres će ga oslabiti i na kraju i uništiti. Stres ćemo prepoznati kroz nagle promjene raspoloženja, umor, razražljivost, agresivnost ili povučenost u osamu, strah (koji često postaje paničan), bezrazložan plač ili napad smijeha. Ove i niz drugih psiholoških, tjelesnih i ponašajnih reakcija djeluju vro negativno na ljude pod stresom (ali i na njihovu obitelj i suradnike!) i pridonose razvoju mnogih bolesti, a mogu se pretvoriti u ozbiljne i trajne poremećaje. Kontinuirana primjena antistresne tehnike relaksacije (putem joge, meditacije ili autogenog treninga) i tjelesne rekreacije (putem sportskih aktivnosti) mogu pomoći ljudima da premoste stresnu situaciju i s više optimizma gledaju u budućnost, a u protustresnoj strategiji ne smijemo zaboraviti ni važnost pravilne ishrane.

www.covermagazin.com

U borbi protiv stresa pomoći će hrana bogata složenim ugljikohidratima (integralne žitarice, svježe voće i povrće, mahunarke), triptofanom (puretina, piletina, jaja, mliječni proizvodi i morski plodovi), esencijalnim kiselinama (Omega-3), mineralima (magnezijem, cinkom) i vitaminima (B-kompleks).

Unatoč svemu u prevladavanju stresa će biti neophodna moralna potpora (obitelji i prijatelja), ali i stručna pomoć psihoterapeuta. Terapija može biti simptomatska (liječe se samo simptomi) ili kauzalna (uklanjaju se uzroci bolesti). Na osnovu indikacija, psihoterapeut postavlja dijagnozu i određuje način liječenja. Kako još uvijek ne postoji jedinstvena lista standardnih indikacija bolesti koje se mogu uspješno liječiti pčelinjim proizvodima, apiterapija ne nudi obilje riješenja kao kod drugih organskih tegoba. Da lakše argumentiramo potrebu za većim angažiranjem apiterapeuta na istraživanju djelovanja pčelinjih proizvoda na uobičajene tegobe ljudi pod stresom, citirati ću uvaženog znanstvenika prof. dr Vuka Stambolovića: „Ishodište svih alternativnih metoda u smislu podrške organizmu leži u trojstvu dodira, trave i riječi. U zvaničnoj medicini dodir je pretvoren u kirurgiju, trava u sintetičke lijekove, a riječ se izgubila.“ U liječenju stresa komunikacija između liječnika i pacijenta je na prvom mjestu, pa to važi i apiterapeutskom pristupu.

Apiterapeut mora uspostaviti kvalitetan, obostrano iskren i povjerljiv odnos s klijentom, dakle razbiti i najmanji trunak sumnje u mogućnost izliječenja i bilo kakve predrasude glede svoje profesije. Nadalje on mora pacijenta potaknuti na promjene tako da ustaljene navike, ali i način razmišljanja zamijeni novim i kvalitetnijim stilom života (više umjerene fizičke aktivnosti, pravilna ishrana, redovna konzumacija pčelinjih proizvoda), naravno bez rušenja njegova samopoštovanja u cilju smanjenja tjeskobe i izgradnje samopomoći neophodne u terapijskom procesu. Dobar apiterapeut će prvo educirati pacijenta, pa ga zatim motivirati da bi ga na kraju naučio kako će se sam suočiti s životnim problemima i boriti protiv stresa, bez obzira na učinkovitost darova iz košnice i činjenicu da je s njima nemoguće pogriješiti (ako se pacijent pridržava uputa apiterapeuta i liječnika konvencionalne medicine), jer ne mogu naškoditi (ako se ne pretjera u dozama). U knjizi „Darovi medonosne pčele“ mr Žarko Stepanović tvrdi: „Svaki proizvod medonosne pčele, kao živa materija putem vibracije (kretanja, treperenja) aktivirat će i podržati čitav organizam da pobjedi bolest!“  I kao u „Priči o leptiru“ u kojoj čovjek pomaže leptiru da izađe iz čahure, ali ovaj nikad ne poleti jer mu je tijelo ostalo krhko, a krila nerazvijena, tako i pacijent sam mora proći poteškoće pri izlasku iz svoje „čahure“, a apiterapeut i njegovi pripravci samo će biti dobra podrška na tom putu očišćenja od uzroka koji su doveli do stresa. Što preporučuju eksperti iz područja apiterapije kao najbolje oružje u borbi protiv stresa? Dr Peter Kapš u knjizi „Apiterapija“ se osvrnuo na poremećaje u spavanju kao posljedicu stresa, ali i nekih drugih čimbenika (neuravnotežena prehrana, nedovoljna fitička aktivnost). Autor objašnjava kako naš mozak i tijekom spavanja troši 20 x više energije od drugih stanica u tijelu, pa zato treba puno glukoze, jer moždane stanice koje krvlju ne dobivaju glukozu umiru za par minuta. Čak i mali pad šećera izaziva reakciju panike, odmah aktivira nadbubrežne žlijezde koje luče puno adrenalina, što djeluje toksično i stresno. Svakodnevna konzumacija meda (kao i voća i povrća) prekinut će pretjeranu aktivnost nadbubrežne žlijezde i spriječiti negativne učinke stresa. Uzimanje 1 – 2 žlice meda sat prije spavanja osigurati će optimalnu opskrbu mozga glukozom i popuniti zalihu glikogena u jetri. Za normalizaciju sna mr Žarko Stepanović preporučuje recept na bazi bijelog vina i meda uz malo bosiljka, ružmarina i propolisa. Nervozu će smiriti napitak na istoj bazi s malo valerijane (odoljen), kamilice i ružmarina. Kod problema s pamćenjem pomoći će čaj od matičnjaka, kičice (Centarium erthyraea) i rizoma iđirota (Acorus calamus). Čaj valja zasladiti medom i konzumirati više puta na dan. Za borbu protiv stresa mr Stepanović preporučuje 1 žlicu meda, 1 žlicu cvjetnog praha i 1 čašu voćnog soka s matičnom mliječi ili 20 kapi propolisa. Zašto matična mliječ i propolis? Zato jer spadaju u najbolje prirodne izvore antioksidanata. To su materije koje neutraliziraju slobodne radikale i čuvaju organizam od njihovog štetnog djelovanja. Oni se nakupljaju upravo u stresnim situacijama, djeluju destruktivno na tjelesne stanice i uvode organizam u tzv. oksidacijski stres. Med djeluje na mozak pojačavajući mu koncentraciju, sposobnost pamćenja i učenja, koordinaciju pokreta i izdržljivost. Mr Stepanović poručuje učenicima i studentima: „Ni jedno jutro bez meda!“ Za naporan umni rad 100 – 120 g meda na dan prije doručka bit će dovoljna startna energija za mišiće i mozak, a pred ispit (maturu s početka članka) taj dan udvostručiti dozu.

ZAKLJUČAK: Med nam omogućava da popravimo brojne propuste  prehrani, pa što ga prije počnemo koristiti, to bolje za nas! U stresnim situacijama (kao što je matura) med ima prirodno, lagano djelovanje koje umiruje i opušta, dakle djeluje poput sedativa, a uz to omogućava brzo obnavljanje snage i utrošene energije. Propolis pomaže organizmu da se pročisti, omogućava deaktivaciju otrova nakupljenih u tijelu uslijed stresa i njihovo izbacivanje iz organizma. Pripravci na bazi propolisa služe za jačanje imuniteta, stimulaciju izmjene tvari i regeneraciju, povećavaju izdržljivost i radnu sposobnost. Cvjetni prah smiruje preopterećeni živčani sustav,  popravlja cirkulaciju i ima biostimulativni regenerativni učinak na jetru, pa je stoga djelotvoran kod iscrpljenosti, dakle ublažava posljedice stresa i daje snagu za daljnje napore. Redovno korištenje matične mliječi uz druge pčelinje proizvode ili samostalno vraća miran san i smirenje, a pošto je anabolički i energizirajući učinak očit i kod zdravih ljudi i sportaša, apiterapeuti ga preporučuju i učenicima i studentima, pogotovo u stresnim situacijama kao što je završni ispit. Dakle, kad zbrojimo sve pozitivnosti pčelinjih proizvoda – od popravljanja lošeg raspoloženja do utjecaja na imunološki sustav – što nam preostaje nego da zaključimo:

„KAD JE O MATURI RIJEČ,

PROIZVODI IZ KOŠNICA

IMAJU ZADNJU RIJEČ:

ZA SVJEDODŽBU PUNU PETICA

MED, PROPOLIS I MLIJEČ

NAJBOLJA SU MJERICA!“

Tekst: Damir Gregurić (Udruga pčelara Bujštine)