Matična mliječ

Matična mliječ

Matična mliječNastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:

1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,

2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da  živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.

3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.

Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.

Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana,  ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.

Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.

Maticnjaci na okvirima kod pčela

Matična mliječMatična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv  impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.

 

Matična mliječ izvađena u staklenu flašicu

Matična mliječ

       U četvrtak, 17. studenog 2022. godine u maloj dvorani Sportskog centra „Franko Mileta“ u suorganizaciji sa Gradom Labinom i Hrvatskim apiterapijskim društvom uz potporu Istarske županije i općina Sv. Nedelja, Kršan, Pićan i Raša Udruga pčelara Labin je organizirala drugu po redu Nacionalnu konferenciju pčelarstva, apiterapije i apiturizma s međunarodnim sudjelovanjem.     Program Konferencije je započeo pozdravnim riječima koje su okupljenima uputili organizatori i pokrovitelji skupa: Darko Martinović, predsjednik UP Labin, dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam županije Istarske i Valter Glavičić, gradonačelnik Grada Labina. Nakon tog uvoda uslijedio je okrugli stol na temu „Registracija apiturizma kao djelatnosti“ na kojem je između ostalog bilo riječi i o tome kako uskladiti očekivanja iznajmljivača turističkih objekata u čijoj je blizini lociran pčelinjak. Darko Martinović je spomenuo da se o toj temi vodila rasprava i u Hrvatskom saboru, a Nada Prodan Mraković zaključila: „Turizam ne smije postavljati pravila, može biti samo nadogradnja nekih naših vrijednosti, načina života, kulture i običaja.“ O ovoj će se temi i u budućnosti „lomiti koplja“, jer je turizam naša najjača gospodarska grana, o kojoj ovisi četvrtina našeg BDP-a, ali definitivno ne smije postati kočnica održivom razvoju poljoprivrede, pa tako ni pčelarstva, već treba ojačati apiturizam kao sponu između ove dvije grane, na čemu trebaju poraditi  pčelarske udruge u suradnji s lokanim turističkim zajednicama.        Potom je gost predavač iz Slovenije dr. sc. Domen Jaklič, univ. dipl. biol. govorio na temu „Matična mliječ - kraljevska hrana i propolis – prirodni dezinficijens“. Dr. sc. Jaklič dolazi iz tvrtke „Medex“ u Ljubljani gdje radi kao razvojni tenolog, a ovom je prigodom izlagao o kliničkom istraživanju o djelovanju matične mliječi na sistemsku upalu temeljem kliničkog ispitivanja provedenog na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta Primorska pokazalo da doza matične mliječi u kapsulama 2.000 mg dnevno ima pozitivan učinak na profil lipida, smanjenje ukupnog i LDL kolesterola, na snižavanje stupnja kronične upale te na podizanje antioksidativnog potencijala i povećanje osjećaja sitosti. Nakon toga je govorio o učincima propolisa na upalu grla i ždrijela, usne šupljine, probavnog trakta i njegovom djelovanju na imulološki sustav, koji su se istraživali u više in vitro kliničkih ispitivanja na ljudima te dokazali ranije prijavljene pozitivne učinke.      U nastavku je izlagala dr. sc. Gordana Hegić, mag. ing. agr. na temu „Razvoj apiterapije i apiturizma u Hrvatskoj“ i naglasila da je Hrvatskom apiterapijskom društvu prioritetni cilj održivi razvoj apiterapije isključivo baziran na znanstveno dokazanim pozitivnim svojstvima pčelinjih proizvoda i jasnim standardima struke. Osim edukacije pčelara – proizvođača meda, liječnika i turističkih djelatnika, kao i potrošača pčelinjih proizvoda putem stručnih skupova, apiterapijskih savjetovališta, HAD promovira i apiturizam s naglaskom na inhalacije u api komorama, ali je konstatirala kako je ova djelatnost u Hrvatskoj usrkos stalnom porastu još uvijek zakonski neregulirana, te da je neohodna njena pravna definicija i kvalifikacija djelatnosti promocija na nacionalnoj razini, kao i intenzivnija promocija apiturističkih destinacija u suradnji sa turističkim zajednicama, te je najavila da 2023. godine kreće edukacija turističkih vodiča i djelatnika u turističkom sektoru.     Završno predavanje  „BeeCura – medicinski uređaj za apiinhalacije“ održala je Beate McKenzie, dipl. ekonomistica iz tvrtke BeeCura GmbH iz Crottendorfa u Njemačkoj. BeeCura system je sustav uređaja za korištenje zraka iz košnice u apiterapiji kao holističnoj načinu liječenja. Uređaj za inhalaciju BCS-IH16 usisava zrak iz košnice i usmjerava ga na crijevo do maske bez ometanja pčela. Rešetka u poklopcu sprječava ulaz pčela u crijevo. Korisnici udišu zrak iz košnice preko maske za inhalaciju, a poseban ventil osigurava da se izdahnuti zrak ne vraća nazad u košnicu. Profesionalnu primjenu ovog sustava koja je ključna za dobrobit i korisnika i pčela su liječnici, obučeni pčelari-apiterapeuti ili praktičari naturopatije, a piinhalacije se preporučuju u liječenju peludne alergije, upale sinusa, astme, bronhitisa i niza drugih oboljenja dišnih organa.     Na kraju Konferencije dr. sc. Gordana Hegić je ponovila najvažnije naglaske sa ovog skupa, zahvalivši se svim organizatorima na suradnji, prvenstveno pčelarskoj udruzi Labin na čelu sa Darkom Martinovićem, Gradu Labinu, Županiji Istarskoj te sudionicima skupa koji su osobno prisustvovali predavanjima kao i online pratiteljima u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji BiH i drugim zemljama te još jednom naglasila kako Hrvatsko apiterapijsko društvo stoji na raspolaganju svim pčelarskim udrugama i županijskim savezima u Hrvatskoj i regiji za suradnju i organizaciju ovakvih i sličnih skupova. TEKST: Damir Gregurić, portal „Pčelina školica“ FOTO: www.5portal.hr