Matična mliječ
Nastaje lučenjem pčela hraniteljica u posebnim žlijezdama a služi im slično kao i ljudima majčino mlijeko s time da se u njemu nalaze daleko veći broj hranjivih tvari, vitamina, minerala itd. Da bi shvatili o kakvom se proizvodu radi, radi usporedbe sa ljudima i ljudskim potomcima navodimo slijedeće:
1. Larva koju pčele hraniteljice hrane matičnom mliječi za nekoliko dana dobije na težini preko 200 puta, što znači kada bi takva hrana postojala kod ljudi, beba koja se rodi sa 4 kg za 3-4 dana bi imala težinu od “samo” 800 kg, zastrašujuće ali je istinito,
2. Matica ili kraljica pčela kako je zovu čitav život se hrani tom hranom (matičnom mliječi) i može da živi 5-6 godina, pčele radilice i trutovi ljeti žive od 30 do 50 dana, preko zime do 6 mjeseci, nijedna duže ne živi od 6 mjeseci dok matica živi kako rekoh i do 6 godina, pčele se hrane samo medom i polenom a matica isključivo matičnom mliječi.
3. U periodi intenzivnog razvoja pčelinjeg društva matica polaže dnevno preko 2.000 jaja što prelazi njenu samu težinu dva puta, što još jednom govori o kakvom sastavu tog pčelinjeg dara se radi.
Skuplja se najviše u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju, mora se što prije zamrznuti do -20 st. C, najbolje upotrebljavati svjež, pomješan sa medom u količini od 10-20 gr matične mliječi i 1 kg meda. Ne uzimati sa metalnom žlicom već isključivo drvenom ili plastičnom.
Karakterističnog je mirisa, kiselog pH i pomalo ljutog, specifičnog okusa. Smatra se vrhuncem prirodne biosinteze zbog kombinacije strukturnih, energetskih, anorganskih i drugih sastojaka. Osnovu sastava mliječi čine voda, proteini, šećeri, lipidi, enzimi i mineralne soli. Najvažnije svojstvo matične mliječi unutar pčelinje zajednice jest usmjeravanje razvoja ličinke u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih nekoliko dana razvoja, mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana, ličinke iz kojih će se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova smjesom meda i peluda. Međutim, niti danas nisu u potpunosti poznati svi biološki faktori koji usmjeravaju razvoj ličinki u matice ili u pčele radilice. Pouzdano se zna samo da je ova diferencijacija povezana s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ.
Matična mliječ najviše je cijenjen pčelinji proizvod. Danas se intenzivno istražuje pa su mnoge pretpostavke njezine učinkovitosti i znanstveno potvrđene. Osim što se rabi kao kozmetički i prehrambeno-dijetni dodatak, vjeruje se da na zdravlje ljudi ima sličan učinak kao med-sprječava starenje, ima hipoglikemički i protutumorski učinak. Matična mliječ se primjenjuje kao 50% otopina mliječi u alkoholu ili dodatak medu (od 1 do 3%). Primjenjuju se i kure u trajanju jednog do dva mjeseca kada se uzima čista matična mliječ u količini od 200 do 400 miligrama na dan za odraslu osobu, odnosno upola manje za djecu.
Matična mliječ se tradicionalno u orijentalnim kulturama cijeni i koristi za očuvanje mladosti i energije, ublažavanje uznemirenosti i nesanice, podizanje raspoloženja, izdržljivosti i pamćenja, za jačanje spolne moći, protiv impotencije i frigidnosti. Mliječ posjeduje antibiotska, antigljivična i antivirusna svojstva. U organizmu povećava otpornost na virusne infekcije. Stoljećima se u istočnoazijskim zemljama koristi za poboljšanje psihomotoričkih i mentalnih funkcija, jer djeluje na živčani sustav koji upravlja nesvjesnim aktivnostima u organizmu (vegetativni sustav) tako da uravnotežava neurovegetativni sustav. Dokazano je da ubrzava metabolizam moždanih stanica, povećavajući unos glukoze u mozak. Povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor, što je posebno značajno i korisno kod sportaša, ne samo radi veće psihofizičke izdržljivosti, već i bržeg oporavka. Matična mliječ sprječava nastajanje krvnih ugrušaka (tromboza), potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zacijeljivanje rana. Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja. Klinička iskustva pokazala su da pomaže kod djece koja zaostaju u psihomotoričkom i mentalnom razvoju zbog poremećaja u ishrani, preležanih infekcija s oštećenjima dišnog sustava ili crijevnih upala. Uočen je i pozitivan učinak kod uklanjanja astme i općenito poboljšanja plućnih funkcija, uklanjanja tegoba pri menstruacijskim bolovima, smanjenja boli kod artritisa te povećanja pokretljivosti zglobova. Kod pacijenata s bolestima živčanog sustava karakterističnim za staračku dob, nakon uzimanja matične mliječi došlo je do znatnog poboljšanja, a kod manjeg broja i potpunog nestanka simptoma. Blagotvorno djelovanje matične mliječi objašnjava se prisustvom vitamina, naročito pantotenske kiseline, a također i prisutnošću hormonalnih supstancija.
Apiinhalacije i slične inovativne aktivnosti u pčelarskom sektoru od 2023. godine u svojoj ponudi već ima 20-tak OPG-a, odnosno obrta u Hrvatskoj, a svima je zajedničko da su educirani u HAD-u koji im pomaže i nakon završetka tečaja. U strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine apiturizam – kao grana lječilišnog turizma – može zauzeti vrlo visoko mjesto: ovom se djelatnošću bave ili planiraju baviti pretežno mlađi ljudi koji su spremni svoje pčelarstvo nadograditi apiterapijom i apiturizmom s namjerom da ostanu na svojoj rodnoj grudi i sa obitelji sačuvaju kulturnu baštinu, stare zanate i tradicionalnu gastronomiju svog kraja, apiturizmom se potiče edukacija djece o pčelarstvu i apikulturi općenito, ali i bogatstvu prirodnih resursa i važnosti turizma u gospodarstvu.
Kroz projekt „Europa ulaže u ruralna područja“ Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pruža mogućnost financijske podrške ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti ruralnih područja, između ostalih i u apiterapiju i apiturizam. S tim je ciljem osnovana i Destinacijska menadžment kompanija koja će u suradnji sa lokalnim turističkim i gospodarskim zajednicama i obiteljskim gospodarstvima planirati, organizirati i razvijati agroturizam i apiturizam u Hrvatskoj. Apiturizam nije i ne smije biti samo posjet pčelinjaku s mogućnošću kušanja i kupnje meda, već podrazumijeva i održavanje raznih radionica, gastronomsku ponudu, promociju i edukaciju posjetitelja različitih interesa i dobnih skupina, zbog čega je neophodna konstantna edukacija i usavršavanje svih pružatelja usluga. Osnovni preduvjet da se što veći broj mladih ljudi počnu baviti pčelarstvom i apiturizmom je edukacija (osnove pčelarstva, vođenje agroturističkog gospodarstva, apiterapija i apiturizam, apikultura, apigastronomija, apipedagogija), registracija djelatnosti, dobivanje potpora i kontinuirana stručna podrška nakon završene obuke. Podjednako je važna i edukacija liječnika, ljekarnika i drugih zdravstvenih djelatnika, kao i turističkih djelatnika, a neophodna je i suradnja s medijima i potrošačima.
Predavanje za pčelare, predstavnike turističke zajednice Grada Novigrada i Istarske županije, voditelje putničkih agencija, djelatnike lokalnih turističkih organizacija, turističke vodiče kao i sve druge zainteresirane građanke i građane pod naslovom „Apiturizam u Hrvatskoj: mogućnosti razvoja“ održati će u subotu, 28. rujna 2024. godine dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, organizacije koja je pokretač ove grane turizma na nacionalnoj razini, organizator više stručnih skupova o ovoj temama i ključan čimbenik za širenje apiturizma i u Istri. Predavanje će se održati u sali za predavanje Centra za manifestacije i kulturu Novigrad – Cittanova (CMIK – CMC), Rivarela 7 s početkom u 11 sati.
U ime organizatora, Damir Gregurić, tajnik Udruge pčelara Bujštine