POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

099Bjelovarsko-bilogorska županija se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, broji oko 150 tisuća stanovnika koji žive u 5 gradova i 18 općina, a politički, kulturni i gospodarski centar je Bjelovar. Ova je županija najjače poljoprivredno područje naše zemlje, s naglaskom na proizvodnju hrane i stočarstvo. Zahvaljujući prirodnim resursima među kojima bogat i raznovrstan šumski fond zauzima posebno mjesto, u ovoj županiji se razvilo i pčelarstvo, pa prvo pčelarsko udruženje datira čak iz 1890. godine. Iz te duge i bogate tradicije nikla je i Pčelarska udruga „Bilogora“  koja s 130 članova i gotovo 9.000 košnica pokriva područje Grada Bjelovara i općine: Kapela, Rovišće, Zrinski Topolovac, Veliko Trojstvo, Šandrovac, Nova Rača, Severin. U suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Gradom Bjelovarom i upravom Bjelovarskog sajma, ova je udruga inicijator i suorganizator Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, koji je prošle godine slavio svoju 10.-tu obljetnicu na ponos ne samo članova ove Udruge, već svih pčelara u Lijepoj našoj. Od 2013. godine na čelu Udruge su Milan Jantolek, Goran Pranjić, Krunoslav Nemet i Dražen Kovač. Entuzijazam i volonterizam za ovu ekipu nisu tek isprazne priče, pa iza Udruge stoje i brojne aktivnosti. Za dolazak u Istru Udruga se odlučila iz 2 razloga: nabava sadnica selekcioniranog kestena i posjet kolegama pčelarima iz Poreča. Kako je ponovno dizanje kestenovih šuma na Bilogori od velikog interesa svih tamošnjih stanovnika zbog uspostavljanja biološke ravnoteže dogovoren je posjet rasadniku „Skink“ 11. travnja 2015. u Rovinju gdje su nakon stručne prezentacije pčelari preuzeli svoje sadnice i krenuli prema Baderni. Prvenstveni cilj posjete porečkoj pčelarskoj udruzi „Nektar“ je bila razmjena iskustava s naglaskom na moguće modele očuvanja krajolika.

098Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija, broji oko 200 tisuća stanovnika koji žive u 10 gradova i 31 općini. Najveći grad je Pula, a upravno središte županije je Pazin. I dok se stanovništvo središnje Istre još uvijek retežito bavi poljoprivredom, u priobalju je glavna gospodarska grana turizam. Poreština spada u najznačajnije turističke destinacije na Jadranu, a rijetko tko zna da je Poreč svojevremeno bio glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Za vrijeme njegove vladavine ovaj su grad posjetili po prvi put i članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji. Istrani nemaju tako dugu tradiciju pčelarenja kao njihove kolege iz Bjelovarsko-bilogorske županije, što ne znači da je med iz njihovih košnica manje kvalitetan. Naša se županija ne može pohvaliti obiljem pčelinjih paša, ali bioraznolikost pejzaža od Savudrije do Kamenjaka nudi lepezu medonosnog bilja koji istarskom medu daje poseban okus i aromu. U Istri djeluje 6 pčelarskih udruga, a područje Poreštine već 30 godina pokriva UP „Nektar“ s preko 70 članova i preko 2 tisuće košnica.

064Predsjednik Udruge je Petar Banko iz Baderne, uspješan poduzetnik (uvoznik i prerađivač bakalara), cijenjen u pčelarskim krugovima ne samo zbog činjenice da je jedini istarski uzgajivač matica, već zbog angažmana na edukaciji novih generacija pčelara, te samih potrošača pčelinjih proizvoda, najčešće djece i omladine, kao i sponzoriranja lokalnih manifestacija i drugih aktivnosti. Piero (kako ga odmila zovu prijatelji) se bavi pčelarstvom cijeli svoj život. Njegova se obitelj time bavila još prije 150 godina, a on je svoje znanje i iskustvo usavršio na njemačkom sveučilištu. Na svom pčelinjaku u Baderni često organizira susrete s djecom iz okolnih škola i vrtića i nesebično im dijeli svoje znanje o pčelama, njihovim proizvodima i pčelarstvu. U subotu 11. travnja 2015. u svom je domu ugostio kolege iz UP „Bilogora“, počastio ih ručkom, razveselio glazbom u živo i pokazao ogledni pčelinjak i mali laboratorij u kojem je okupljenima prezentirao uzgoj matica. Događaj su svojom prisutnošću uveličali gradonačelnik Grada Poreča Edi Štifanić i predstavnici drugih pčelarskih udruga iz Istre, a perom i kamerom zabilježili novinari „Glasa Istre“ i  TV-Istre. Izmijenjivale su se zdravice i pokloni, a pčelare je pozdravio i porečki gradonačelnik zahvalan što proizvode odličan med kao zdravu hranu, ali i što svojim aktivnostima doprinose zaštiti okoliša. Na srdačnom prijemu domaćinima se zahvalio Milan Jantolek, predsjednik UP „Bilogora“ ocijenivši ovaj susret korisnim za obje strane zbog razmjene znanja i iskustava, ali i zbog neformalnog druženja u više nego prijateljskoj atmosferi. Uistinu je sve (a ne samo bidofon – instrument na kojem je vješto svirao Piero)  odzvanjalo pozitivnim vibracijama: nije nedostajalo ni šale ni pjesme ni plesa, a sve skupa je bilo začinjeno izuzetno dobrim gulašem od veprovine i brodetom od bakalara, odličnim domaćim vinom i istarskim slatkim specijalitetima: kruštulama i fritulama. Punog želuca, a još puniji utisaka gosti iz Bjelovara su se potom uputili u Radoše na OPG obitelji Kovač. Ovdje su ih nakon razgledanja pčelinjaka i vrta punog samoniklog i kultiviranog medonosnog  bilja iznenadili Branka i Ivan (eko-pčelar i tajnik UP „Nektar“) svojim pripravcima za poboljšanje zdravlja i jačanje imuniteta na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja, da bi im uspomenu na Istru dodatno zasladili posebnom delicijom: pralinama na bazi tamne čokolade, bagremovog meda, crnih tartufa i orasa.

105Ivan je kolegama iz Bjelovara otkrio kako oplemeniti svoj bazni proizvod (ekološki med) dodatkom komplementarnih namirnica visoke nutricionističke i zdravstvene kvalitete u pomno odabranom, ali ukusnom i praktičnom pakiranju i uz podjednako dobro osmišljen marketing ponuditi potrošaču proizvod s višestrukom vrijednošću. U svojoj poslovnoj strategiji obitelj Kovač ništa ne prepušta slučaju, već se svi maksimalno trude i paze i na najmanji detalj: od recepture za proizvode s dodanom vrijednosti preko izbora etikete do izlaska na tržište koje je iz dana u dan sve zahtjevnije. Ivan je u razgovoru s kolegama iznio još puno ideja za unaprjeđivanje pčelinjih proizvoda, kao i svoju viziju pčelarskog turizma na imanju u Radošima.

O kakvom se turističkom potencijalu radi, govorio je i gospodin Štifanić u Baderni, uvjeren da med i drugi pčelinji proizvodi zaslužuju svoje mjesto u turizmu, jer „turizam i zdrava hrana idu ruku pod ruku“. Vrijeme kad se odmor percipiciralo kao pasivno ležanje na plaži odavno je iza nas, sve je više gostiju koji žele tzv. aktivan odmor. Da bi taj „novi“ turist osjetio destinaciju punim plučima, neophodna mu je neka vrsta pustolovine, malo adrenalina, nešto što će zapamtiti za čitav život. Zašto im se taj doživljaj ne bi priuštio odlaskom na pčelinjak gdje bi uz „orkestar“ pčela u letu mogao uživati u mirisu tisuće vrsti livadnog cvijeća, konzumaciji meda i drugih pčelinjih proizvoda ili terapiji inhalacijom u apikomori? O toj temi je više pričao slijedeći domaćin, Dragan Brenko iz Poreča koji nas je ugostio na svom pčelinjaku svega par kilometara od nadaleko poznate Zelene lagune, turističko-hotelijerske zone visoke kategorije kojom u sezoni prođu deseci tisuća turista iz čitavog svijeta. Naš kolega je bio predsjednik UP „Nektar“ u 2 navrata: 1988. – 1992. i 1996. – 2002. godine, no i danas je aktivan u radu Udruge i promicanju pčelarskog poziva, posebice među turistima koji rado obilaze njegov pčelinjak. Tu ih on dočekuje uvijek vedar i raspoložen za priču o svojim mezimicama koje mu čitav život  pomogale da se odmori od svakodnevnog stresa na poslu i priuštile mnogo radosti i veselja ne samo zbog vrcanja i zarade na prodanom medu, već ponajviše kao faktor smirenja nakon napornog dana. Nakon prigodnih riječi domaćin je goste počastio likerom od višnje i orahovcem u svojoj sjenici, a potom su se svi zajedno uputili u restoran – agrodomaćinstvo  „Idila“ u mjestu Rakovci kod Baderne, gdje su se uz večeru nastavili družiti i veseliti.

095 Bila mi je izuzetna čast biti sudionikom ovog susreta i želim još jednom zahvaliti udruzi „Nektar“ na pozivu na druženje u Baderni, Radošima i Poreču. Upoznao sam se i razgovarao s kolegama iz udruge „Bilogora“ o mnogo tema i iskazao iskrenu želju da se naše druženje ne završi na jednom susretu, već da se pretvori u dugotrajno prijateljstvo i suradnju po svim pitanjima, a posebno u vezi pčelarskog turizma koji je kod naših susjeda u Sloveniji odavno zaživio, a kod nas još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu. Po priči naših kolega iz Bjelovara pitomi krajevi Bilogore predstavljaju veliki potencijal za zdravstveno-rekreativni, lovni i ribolovni turizam, pa zašto onda u sklopu ruralnog turizma ne razvijati i pčelarski turizam? U tom smislu pčelari iz Istre poput Banka, Kovača i Brenka mogu kolegama s kontinentalnog dijela Hrvatske itekako pomoći svojim savjetima i sugestijama. Najiskrenije se nadam da će se ova priča koju smo započeli u Baderni nastaviti uzvratnim posjetom Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, jer sam uvjeren da i oni nama imaju što pokazati i naučiti nas i u stručnom smislu i općenito. A do tada, medno, kolege pčelari!

 

 

102 069

15/04/2015 / Zanimljivosti

Share the Post

Komentari

Nema komentara.

Komentiraj

POSJET PČELARA UDRUGE „BILOGORA“ IZ BJELOVARA KOLEGAMA IZ UP „NEKTAR“ POREČ

Svi pčelari koji su nabavili šećer prema programu potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala trebaju podnijeti zahtjev i prateću dokumentaciju  Ministarstvu poljoprivrede -  isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. U prilogu je Pravilnik kojeg možete skinuti OVDJE:  Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala te obrazac kojeg možete skinuti OVDJE Obrazac-secer

NN 100/2021 (15.9.2021.), Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 1802 Na temelju članka 39. stavka 5. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) ministrica poljoprivrede donosi PRAVILNIK O PROVEDBI PROGRAMA POTPORE PČELARIMA ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Predmet Pravilnika Članak 1. Ovim se Pravilnikom propisuje provedba Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala (u daljnjem tekstu: Program) donesenog Odlukom Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/21-04/282, urbroj: 50301-05/31- 21-2 od 29. srpnja 2021. godine. Dodjela potpore Članak 2. Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I, 22. 2. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013). Pojmovnik Članak 3. Pojmovi korišteni u ovome Pravilniku imaju sljedeće značenje: a) potpora je potpora male vrijednosti namijenjena pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala kojom se sunancira trošak šećera kupljenog za prihranu pčela u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine b) korisnici potpore su pčelari, u smislu članka 24. stavka 1. Zakona o uzgoju domaćih životinja (»Narodne novine«, broj 115/18 i 52/21), koji su upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) i imaju prijavljen i ažuriran broj košnica u Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu te su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i koji su ostvarili pravo na potporu iz Programa i ovoga Pravilnika c) podnositelj zahtjeva je svaka zička ili pravna osoba koja podnosi zahtjev u skladu s odredbama ovoga Pravilnika i Programa d) pčelinja zajednica je skupina pčela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na saću u košnici e) Evidencija pčelara i pčelinjaka (u daljnjem tekstu: Evidencija) je baza podataka koja obuhvaća popis pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj i sastavni je dio JRDŽ-a f) Registar zajedničke organizacije tržišta (u daljnjem tekstu: ZOT Registar) je evidencija svih korisnika mjera tržišne potpore koju vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) u skladu s člankom 41. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, br. 118/18, 42/20, 127/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21) g) dvostuko nanciranje podrazumijeva radnje kojima se dovodi do primanja potpore iz mjera Programa za troškove za koje je već zatraženo ili će biti zatraženo i/ili ostvareno pravo na potporu iz drugog izvora. Iznos potpore Članak 4. (1) Iznos potpore iz Programa određuje se proporcionalnom raspodjelom nancijskih sredstava iz Programa. (2) Iznos potpore po korisniku izračunava se na temelju broja pčelinjih zajednica u stacionarnim i/ili selećim pčelinjacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu i iznosa stvarnog troška kupljenog šećera bez PDV-a, a najviše do iznosa od 20,00 kuna po pčelinoj zajednici. (3) Ako je korisnik priloženim računima opravdao manji iznos po pčelinjoj zajednici od iznosa iz stavka 2. ovog članka, pripada mu potpora po opravdanom manjem iznosu. Uvjeti prihvatljivosti korisnika Članak 5. Prihvatljivi korisnici su korisnici iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Pravilnika. Podnošenje zahtjeva Članak 6. (1) Zahtjev za potporu (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se na obrascu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. (2) Uz Zahtjev je obvezno priložiti jasno čitljivu presliku pravovaljanog originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. (3) U slučaju plaćanja transakcijskim računom uz Zahtjev se prilaže i jasno čitljiva preslika dokaza o plaćenom računu, na kojem je naznačeno ime i prezime pčelara, a u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom potvrda banke o izvršenoj transakciji. (4) Na računu iz stavka 2. ovoga članka, mora biti naznačeno ime, prezime i OIB pčelara. (5) Potpisani Zahtjev i prateća dokumentacija dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) isključivo preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, do 15. listopada 2021. godine. (6) Zahtjev podnesen nakon isteka roka navedenog u stavku 5. ovoga članka smatrat će se nepravovremeno podnesenim i neće se razmatrati. (7) Obrazac Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka objavljuju Ministarstvo i Agencija za plaćanja na svojim službenim mrežnim stranicama (www.poljoprivreda.gov.hr i www.apprrr.hr). Administrativna kontrola Članak 7. (1) Ministarstvo provodi administrativnu kontrolu Zahtjeva i prateće dokumentacije. (2) Ministarstvo na temelju uvjeta prihvatljivosti za ostvarivanje prava na potporu navedenih u Programu i ovome Pravilniku dostavlja Agenciji za plaćanja popis prihvatljivih korisnika i popis neprihvatljivih podnositelja zahtjeva s pripadajućim podacima potrebnim za dodjelu i isplatu potpore. (3) Ukoliko se tijekom administrativne kontrole utvrdi da je Zahtjev s pratećom dokumentacijom nepotpun, podnositelj zahtjeva će biti isključen iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa. Dodjela i isplata potpore Članak 8. (1) Na temelju popisa iz članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika Agencija za plaćanja donosi: – Odluku o odobrenju isplate podnositeljima zahtjeva koji su udovoljili uvjetima za dodjelu potpore iz Programa i ovoga Pravilnika, koja sadrži i obavijest da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti u skladu sa člankom 6. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 ili – Odluku o neudovoljavanju uvjetima za ostvarivanje potpore iz Programa i ovoga Pravilnika podnositeljima koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima. (2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka podnositeljima zahtjeva Agencija za plaćanja dostavlja pisanim putem preporučenom pošiljkom s povratnicom. (3) Agencija za plaćanja na temelju popisa prihvatljivih korisnika iz članka 7. stavak 2. upisuje korisnike u ZOT Registar i isplaćuje novčana sredstva na žiro-račune korisnika. Žalbe Članak 9. (1) Na odluke iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika može se podnijeti žalba Ministarstvu poljoprivrede u skladu s člankom 15. stavkom 5. Zakona o poljoprivredi u roku od 15 dana od dana dostave odluke. (2) Žalba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se putem Agencije za plaćanja isključivo pisanim putem neposredno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom u jednom primjerku. Povrat potpore Članak 10. (1) U slučaju neopravdanih plaćanja, korisnik potpore će vratiti iznos koji mu je Agencija za plaćanja odredila odlukom o povratu sredstava iz članka 144. Zakona o poljoprivredi. (2) Povrat sredstava i poravnanje povrata sredstava izvršit će se u skladu s člancima 144., 145. i 146. Zakona o poljoprivredi. Zaštita osobnih podataka Članak 11. Sa svim osobnim podacima prikupljenim na temelju odredbi ovoga Pravilnika postupat će se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.). Stupanje na snagu Članak 12. Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 320-09/21-01/11 Urbroj: 525-14/0856-21-14 Zagreb, 8. rujna 2021. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r. OBRAZAC ZAHTJEVA ZA POTPORU ZBOG GUBITKA MEDONOSNOG POTENCIJALA Popunjava podnositelj zahtjeva (PČELAR): Zahtjevu prilažem: – jasno čitljivu presliku pravovaljanih originala plaćenih računa za kupljeni šećer za prihranu pčelinjih zajednica izdanih u razdoblju od 1. ožujka do 1. rujna 2021. godine. – u slučaju plaćanja transakcijskim računom, prilažem i jasno čitljive preslike dokaza o plaćenim računima, na kojima je naznačeno moje ime i prezime – u slučaju plaćanja internetskim bankarstvom prilažem i potvrdu banke o izvršenoj transakciji IZJAVA Svojim potpisom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđujem da: – su podaci navedeni na Zahtjevu istiniti, – sam upoznat s odredbama Programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala, – sam upoznat s odredbama Pravilnika, – je na originalima računa naznačeno moje ime, prezime i OIB – ću čuvati presliku zahtjeva i dokaznu dokumentaciju 5 godina od dana podnošenja zahtjeva, – nisam po priloženim računima ostvario potporu iz drugih izvora nanciranja. Datum: Pečat/Potpis: Obrazac Zahtjeva u tiskanom obliku pošaljite na adresu: Ministarstvo poljoprivrede, Ilica 101, 10 000 Zagreb, s naznakom – pomoć za sektor pčelarstva. Svi osobni podaci prikupljeni temeljem ovog Zahtjeva prikupljaju se i obrađuju u svrhu obrade Zahtjeva korisnika i informiranja javnosti, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih i drugih podataka, posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.).