PREDSTAVLJANJE KNJIGE JOSIPA KRIŽA: “PČELINJA MATICA selekcija-dodavanje-zamjena”
Matica (ili pčelinja kraljica kako je mnogi zovu) je jedina spolno potpuno razvijena ženka u pčelinjoj zajednici i njen je osnovni zadatak da joj osigura zdrav i kvalitetan pomladak: ona je majka svih članova zajednice koji su se razvili za vrijeme njenog reprodukcijskog života.
Knjiga Josipa Križa, dugogodišnjeg pčelara praktičara i teoretičara, uzgajivača matica, istraživača i predavača posvećena je upravo matici, ali i trutovima, muškim članovima zajednice čiju ulogu mnogi pčelari svode isključivo na reprodukciju, odnosno parenje s maticom. No u košnici matica je dominantna, ona je odgovorna za prošle, sadašnje i buduće generacije pčela i sve aktivnosti ostalh članova, pa tvrdnja: „Pčelinja zajednica vrijedi onoliko koliko vrijedi njena matica.“ itekako stoji.
Autor na 60-tak stranica iznosi svoja osobna iskustva i zapažanja što je izuzetno važno jer je dobar dio literature iz naše struke, možda i u najboljim namjerama, nastao po „copy – paste“ sistemu. Stručne knjige, priručnici i brošure općenito se dijele na one za početnike, odnosno pčelare – amatere i hobiste i one namijenjene kreativnijem, poduzetnijem dijelu pčelara koji žele postati profesionalci.
Knjiga „Pčelinja matica“ predstavlja most između te dvije strane: prvima kao uvod u praksu s naglaskom na obavezno prethodno proučavanje biologije i fiziologije pčela, a drugima kao podsjetnik na osnove tehnologije sa savjetima kako biti još bolji, učinkovitiji i uspješniji, ali i s ponekom kritikom na račun onih koji zbog pretjeranog egoizma i samouvjerenosti ne samo da griješe, već te iste greške neprestano ponavljaju i što je najgore: prenose ih na one oko sebe! Već u predgovoru autor otkriva da želi pomoći neiskusnima da savladaju vještine dodavanja, zamjene i selekcije matica, upozoravajući ih da je uzgoj matica iz prisilnih matičnjaka (90 % ukupnog broja zajednica u Hrvatskoj!) jedan od najvećih uzroka smanjenoj produktivnosti, zimskim gubicima i slabom proljetnom razvoju, ali pomoći i pčelarima – uzgajivačima matica da uvide svoje greške i što prije ih isprave, kao i svim drugima koji se bave proučavanjem pčela, odnosno unaprjeđenjem pčelarstva na bilo koji drugi način.
U svojoj knjizi Josip Križ daje odgovor na ono osnovno pitanje (Zašto uzgajati i selekcionirati pčelinje matice?) kroz argumentirana objašnjenja svih bitnih pojmova i situacija iz života i rada matice i trutova. Dajemo tek skraćeni popis pitanja koja muče podjednako početnike i one iskusnije pčelare: zašto pčele teško primaju drugu maticu i kada, odnosno kako izvršiti zamjenu, što nam je činiti nakon dodavanja matice, kako čuvati neoplođene, a kako oplođene matice, kako uzgojiti kvalitetne trutove…Uz odgovore na sva ova pitanja, stručne u bilo kom pogledu (iako autor priznaje da nema školsko obrazovanje koje bi mu dalo formalnu kompetentnost, pa sve bazira na 30-godišnjem iskustvu u pčelarstvu i 20 godina proučavanja, eksperimentiranja i analiziranja svega uočenog u uzgoju matica) čitatelj ima priliku saznati još neke zanimljivosti kao: što je to feromon praznog saća, kako ocijeniti kvalitetu zajenice i matice, zašto se matica pari u zraku, a ne u košnici, što je to matična svita, koji su znakovi prihvaćanja nove matice od strane zajednice, kako riješiti problem lažnih matica i trutovki…Autor nam otkriva i neke svoja zapažanja koja gotovo da spadaju u rubriku „Vjerovali ili ne!“ (npr. prilikom parenja ugiba samo prvi trut koji u letu oplodi maticu, a svaki naredni ostaje živ), a istovremeno skreće pozornost na uobičajene zablude i predrasude, odnosno greške koje čine nedovoljno educirani i tvrdoglavi pčelari tijekom zamjene ili dodavanja nove matice zajednici. Upravo zato ću ovu recenziju završiti citiranjem sugestija samog autora:
„Pčele uzgajivaču donose duševni i fizički mir, one pobuđuju tolerantnost koja rađa životno zadovoljstvo, a time i sreću i radost uzgajivaču i njegovoj obitelji. Pomoć pčelarima i njihovim organizacijama treba pružiti u nadogradnji, osposobljavanju i animiranju mladih…Početnicima treba nesebična pomoć i ne treba im zamjerati, već ih savjetovati i pokazati im kako se treba ispravno raditi. Svi smo mi nekada počinjali pčelariti, neki sami, neki su imali učitelje, neki su skrivali znanje, a neki ga nisu niti imali, pa nisu ni imali što prenijeti.“
Knjigu „Pčelinja matica: selekcija –dodavanje – zamjena“ toplo preporučujemo svima u kojima pčelarstvo tek budi znatiželju i namjeru da se jednog dana bave ovim zanimanjem, onima koji su ušli u pčelarstvo i iz raznih razloga ostali samo hobi-uzgajivači pčela i mali proizvođači meda, kao i onima koji su napravili taj važan odmak prema profesionalizmu, osjećajući da za njih pčelarstvo nije samo poduzetnički izazov, već prije svega poziv i prigoda da dokažu svu svoju inventivnost i kreativnost.
Recenziju napisao: Damir Gregurić
Komentari
Nema komentara.