PROJEKT “ČUVAJMO PČELE”
Na Zemlji živi više od milijun vrsta kukaca: na svakog od nas ima oko 200 milijuna kukaca, no malo ih je korisno poput naših pčela medarica, a najveća je njihova vrijednost je u oprašivanju niza kultiviranih i samoniklih biljaka.
Danas je opstanak pčela ugrožen više no ikada prije, a za takvo je stanje u posljednje vrijeme kriv isključivo – čovjek! U posljednjih 300 godina stopa izumiranja narasla za više od 1000 puta: danas svakih 15 minuta izumire po 1 vrsta! Šume se nemilosrdno sijeku, a rezerve pitke vode se smanjuju iz dana u dan, ispuštanje CO2 i nekih drugih plinova u atmosferu dovode do efekta staklenika i temperaturnih promjena. Ispuštanjem sumpora i dušika iz termoelektrana, industrije i automobila u atmosferi nastaju kisele kiše, a zbog njih se mijenja pH vrijednost tla i vode. Mineralna gnojiva i pesticidi remete prirodne sustave i cikluse, a svi otrovi koji ulaze u niže organizme akumuliraju u organizmima pri vrhu hranidbenog lanca.
Za pčele su najopasniji insekticidi koji uzrokuju ugibanje preko hrane u probavnom traktu, kontaktno preko kože i udisanjem, ali otrovni su i mnogi fungicidi i herbicidi. Do prije par godina u upotrebi su bili neonikotinoidi koji su djelovali na živčani sustav kukaca, pa je kod pčela dolazilo do dezorijentacije i nemogućnosti pronalaženja puta nazad u košnicu. Ovi su pesticidi direktan krivac za masovna uginuća pčela širom svijeta, a zabranjeni su tek nakon opsežnih istraživanja i apela pčelara. I dalje na planetarnoj razini ne postoji ekološka strategija: broj ljudi na Zemlji i dalje raste, udvostručiti će se i pritisak na proizvodnju hrane, i dalje ćemo trošiti prirodne resurse i tako progresivan razvoj ljudske vrste ostavljati će sve manje prostora drugim vrstama.
Pčele zaslužuju mnogo više pažnje nego što im dajemo: više livada i šuma, uređenije pčelinjake, kvalitetniju prihranu, učinkovitiju zdravstvenu skrb, educiranije uzgajivače od strane samih pčelara, a s druge strane manje otrova u tretiranju biljnih kultura, prestanak sječe šuma i zagađivanja prirodnih resursa, kompostiranje i recikliranje otpada, zaštita životnog staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Zato i naš apel „Čuvajmo pčele!“ upućen prije svega poljoprivrednicima da dobro razmisle što čine i da se uoči tretiranja svojih njiva, livada i voćnjaka konzultiraju s pčelarima u okolici i na vrijeme ih obavijeste o svojim namjerama, te da shvate da zlo ne čine samo pčelama, bumbarima i leptirima oprašivačima kultura od kojih žive i sekundarno pčelarima koji će bez pčela ostati i bez meda, nego je to grijeh i prema Majci prirodi i prema čitavom ljudskom rodu! Svjesni da ova misija nije lagana, nastavit ćemo različitim akcijama utjecati na javnost da ubuduće više respektira pčele i njihovu ulogu u prirodi!
Apiinhalacije i slične inovativne aktivnosti u pčelarskom sektoru od 2023. godine u svojoj ponudi već ima 20-tak OPG-a, odnosno obrta u Hrvatskoj, a svima je zajedničko da su educirani u HAD-u koji im pomaže i nakon završetka tečaja. U strategiji razvoja održivog turizma Republike Hrvatske do 2030. godine apiturizam – kao grana lječilišnog turizma – može zauzeti vrlo visoko mjesto: ovom se djelatnošću bave ili planiraju baviti pretežno mlađi ljudi koji su spremni svoje pčelarstvo nadograditi apiterapijom i apiturizmom s namjerom da ostanu na svojoj rodnoj grudi i sa obitelji sačuvaju kulturnu baštinu, stare zanate i tradicionalnu gastronomiju svog kraja, apiturizmom se potiče edukacija djece o pčelarstvu i apikulturi općenito, ali i bogatstvu prirodnih resursa i važnosti turizma u gospodarstvu.
Kroz projekt „Europa ulaže u ruralna područja“ Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pruža mogućnost financijske podrške ulaganjima u nepoljoprivredne djelatnosti ruralnih područja, između ostalih i u apiterapiju i apiturizam. S tim je ciljem osnovana i Destinacijska menadžment kompanija koja će u suradnji sa lokalnim turističkim i gospodarskim zajednicama i obiteljskim gospodarstvima planirati, organizirati i razvijati agroturizam i apiturizam u Hrvatskoj. Apiturizam nije i ne smije biti samo posjet pčelinjaku s mogućnošću kušanja i kupnje meda, već podrazumijeva i održavanje raznih radionica, gastronomsku ponudu, promociju i edukaciju posjetitelja različitih interesa i dobnih skupina, zbog čega je neophodna konstantna edukacija i usavršavanje svih pružatelja usluga. Osnovni preduvjet da se što veći broj mladih ljudi počnu baviti pčelarstvom i apiturizmom je edukacija (osnove pčelarstva, vođenje agroturističkog gospodarstva, apiterapija i apiturizam, apikultura, apigastronomija, apipedagogija), registracija djelatnosti, dobivanje potpora i kontinuirana stručna podrška nakon završene obuke. Podjednako je važna i edukacija liječnika, ljekarnika i drugih zdravstvenih djelatnika, kao i turističkih djelatnika, a neophodna je i suradnja s medijima i potrošačima.
Predavanje za pčelare, predstavnike turističke zajednice Grada Novigrada i Istarske županije, voditelje putničkih agencija, djelatnike lokalnih turističkih organizacija, turističke vodiče kao i sve druge zainteresirane građanke i građane pod naslovom „Apiturizam u Hrvatskoj: mogućnosti razvoja“ održati će u subotu, 28. rujna 2024. godine dr. sc. Gordana Hegić, predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, organizacije koja je pokretač ove grane turizma na nacionalnoj razini, organizator više stručnih skupova o ovoj temama i ključan čimbenik za širenje apiturizma i u Istri. Predavanje će se održati u sali za predavanje Centra za manifestacije i kulturu Novigrad – Cittanova (CMIK – CMC), Rivarela 7 s početkom u 11 sati.
U ime organizatora, Damir Gregurić, tajnik Udruge pčelara Bujštine
Komentari
Nema komentara.