Dana 12. travnja 2016. u sjedištu Istarske županije u Pazinu održao se sastanak između predstavnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije (g. Milan Antolović),  Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč (dr. sc. Kristina Brščić), jednog od autora Studije o razvoju pčelarstva Istarske županije (prof. Ibrahim Mujić) i predstavnika istarskih pčelarskih udruga (30-tak članova UO i NO Udruga, te član UO HPS-a za Istru). Našu su Udrugu zastupali Maja Vižintin i Gregurić Damir.

Ovaj je sastanak bio od iznimnog značenja za sve pčelare u Istri, jer su se nakon dugo vremena napokon otvorila suštinska pitanja oko razvoja ove grane u našoj županiji. Naime,

poražavajuće činjenice o istarskom pčelarstvu (nekoordiniranost pčelarskih udruga, nepostojanje županijske organizacije, visoka prosječna starosna dob pčelara, mali proizvodni kapaciteti, izostanak interesa turističkog sektora za suradnju) već 10-tak godina bili su povod grupi entuzijasta iz više strukovnih organizacija da pokrenu neke nove incijative s ciljem unaprjeđenja ove gospodarske grane. U listopadu prošle godine Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Županije Istarske pokreće inicijativu kreiranja Studije o razvoju pčelarstva Istarske županije kao temeljnog dokumenta za daljnje programe i aktivnosti u pčelarstvu Istre. Prijedlog ovog dokumenta je izrađen na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a jedan od autora prof. Ibrahim Mujić je bio prisutan na ovom sastanku. Ovaj su materijal primila upravna tijela svih pčelarskih udruga u Istri i trebali su se nakon konzultacije sa svojom bazom – članovima udruge, očitovati o sadržaju dokumenta svojim sugestijama i komentarima. U cilju pojednostavljenja te izuzetno važne teme, usaglašavanja i prihvaćanja strategije razvoja pčelarstva od strane svih aktera na web-stranicama Udruge pčelara Bujštine je bio objavljen sažetak Studije. Isti mediji su prenosili pčelarima i o projektu izrade Specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti meda oznakom ZOI – „Istarski med“, a na sastancima NO i UO Udruge bilo je riječi i o inicijativi za osnivanje Istarskog pčelarskog saveza. Od tih prvih naznaka da je napokon došlo vrijeme da svi zajedno krenemo u jedan veliki poduhvat koji bi mogao donijeti preokret u razvoju ove gospodarske grane prošlo je par mjeseci i ova javna rasprava je bila logičan korak naprijed. Na dnevnom redu su bili strategija razvoja pčelarstva u Istri, zaštita istarskog meda i udruživanje svih istarskih pčelarskih udruga u jednu krovnu asocijaciju.

O prvoj točki – prijedlogu Studije razvitka pčelarstva Istarske županije govorili su prof. Ibrahim Mujić, jedan od autora ovog dokumenta i Milan Antolović, pročelnik  Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije. Kako je Studija veoma opsežan materijal (broji 60-tak stranica), izlagači su ovom prigodom samo ponovili najvažnije stavke.  Na području Istre pčelari posjeduju oko 13.500 košnica, što je po 1 km2 dvostruko manje od hrvatskog prosjeka. U našoj se županiji pčelari s oko 20 – 80 pčelinjih zajednica, a da bi pčelarstvo postao profitabilan posao, neophodno je taj broj povećati na 150 – 200 košnica. Prostora za povećanje prinosa po košnici i ukupan rast proizvodnje meda ima, ukoliko bi se povećao pašni kapacitet kroz intenzivniju sadnju medonosnog bilja na zapuštenim pašnjacima i livadama. Iako je seleće pčelarstvo profitabilnije, u Istri se još uvijek pčelari stacionarno, broj pčelinjih zajednica po pčelinjaku je nizak, prinos meda po košnici ispod hrvatskog prosjeka. Tehnologija pčelarenja u Istri je još uvijek na niskoj razini, a obučenost oko 50 %. U našoj županiji ne postoji niti jedan registrirani proizvođač pčelinjih matica i rojeva, kao niti jedan proizvođač satnih osnova. Problem je i niska potrošnja meda unutar Županije, niske otkupne cijene i uski asortiment pčelarske proizvodnje. Broj prerađivača je mali, većina pčelara proizvodi samo med. Od ukupnog broja pčelara u Istri neregistrirano je oko 10 % i oni nažalost predstavljaju latentnu opasnost za zdravlje pčela u cijeloj regiji. Ciljevi kojima trebaju težiti istarski pčelari su poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji pčelinjih proizvoda; poboljšanje genetskog potencijala pčelinjih društava uvođenjem u proizvodnju visoko kvalitetnih matica; očuvanje kvaliteta i poboljšanje zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda; podizanje stručnog znanja i obučenosti pčelara; podrške mladim pčelarima početnicima; podrška pčelarima u preradi i sterilizaciji voska i dr. pčelinjih proizvoda, realizacija plantažne proizvodnje kestena, ljekovitog i aromatičnog bilja, sdanja medonosnog bilja. Izlagači smatraju neophodnim i organiziranje pčelara na Rovinjštini. Prema SWOT analizi prednosti ove grane u Istri su tradicija i iskustvo u pčelarskoj proizvodnji, pčelinje ispaše temeljene na različitosti i bogatstvu biljnih vrsta, proizvodi visoke kvalitete, potrošači skloni lokalnim proizvodima, potpora lokalne zajednice programima, dobro organizirane pčelarske udruge, struktura pčelarstva podržava eko-sustav, mreža malih prerađivača, potpora strukovnih službi i servis županijskih službi i AZRRI-a. Slabosti pčelarske proizvodnje koje koče razvoj su: nedostatak infrastrukture, niska otkupna cijena meda, nedovoljna učinkovitost u prijenosu znanja i vještina, urbanizacija ruralnih područja, nedovoljna tehnološka razvijenost, nedostatak investicijskog potencijala pčelara, nedostatna tržna organizranost, nepostojanje centra za uzgoj visoko kvalitetnih matica. Prijedlog je da se na području Istarske županije osnuje laboratorij za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda i pokrene studij pčelarstva.

 
Druga točka dnevno reda sastanka bila je izrada Specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti meda oznakom „Istarski med“ o čemu je govorila dr. sc. Kristina Brščić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Postupak zaštite oznakom izvornosti se dijeli na 3 faze: predregistracijsku, zaštitu na nacionalnoj razini i registraciju naziva zaštićenom znakom izvornosti. Ponovila je zašto moramo ustrajati na ovome: na taj se način štiti proizvod od zlouporabe i narušavanja izvornog proizvoda, zaštićen se proizvod penje u višu cjenovnu kategoriju, proizvođaču rastu prihodi, doprinosi se održivom razvitku ruralnog područja, povećava se mogućnost izvoza, jača i turistička ponuda, čuva se lokalni, regionalni i nacionalni identitet, ali i prirodne vrijednosti (pasmine i sorte) toga kraja, a indirektno ćemo smanjiti odljev stanovništva iz naše regije. Suštinska pitanja su slijedeća: Da li se proizvodnja sirovina, prerada i priprema proizvoda vrši na jednom području? Jesu li količine sirovina iz definiranog područja dostatne za proizvodnju proizvoda? Dali je zajamčena ujednačena kakvoća proizvoda? Očekuje li potrošač proizvodnju sirovina i gotovog proizvoda na istom zemljopisnom području? Ovom su prigodom izneseni i slijedeći podaci: predavanja o ovoj temi je odslušalo 102 pčelara (dakle manje od jedne trećine registriranih u Istri!), prilikom edukacije/informiranja prikupljeno je 46 kemijskih analiza različitih sorti meda iz prethodnih godina, a anketni listić s pitanjima o mišljenju pčelara o zaštiti meda ispunilo je 97 pčelara. Kako je iz dosadašnjih istraživanja ustanovljen pozitivan stav prema zaštiti, što je još jedan dokaz potpori ovom projektu, prije zaključka ove teme bilo je govora i o programu ruralnog razvoja 2016. – 2020. odnosno financijskim poticajima za ovo područje (od 3.000 – 100.000 eura po korisniku srazmjerno prihvatljivosti troškova): Mjera 3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu s naglaskom na Podmjeru 3.1. Potpora za novo sudjelovanje un sustavima kvalitete i Podmjeru 3.2. Potpora za aktivnosti informiranja i promicanja koje provode skupine proizvođa na unutarnjem tržištu.

Treća točka dnevnog reda je bila inicijativa za osnivanje krovne organizacije istarskih pčelara – Istarskog pčelarskog saveza (ili sličnim nazivom) koja se pokreće prije svega jer zakonska procedura ne omogućava jednoj udruzi da odradi taj zadatak do kraja. Zato se pročelnik Antolović zahvalio Udruzi pčelara „Lipa“ koji su bili nositelji priprema i predregistracijeske faze zaštite istarskog meda i naglasio jedan od prvih zadataka koji stoji pred osnivačima Saveza: organiziranje povjerenstva od 15-tak članova – proizvođača meda koji bi tijekom 3 mjeseca odredili područje proizvodnje pod oznakom izvornosti i obavili druge zadatke neophodne za uspješno brendiranje. U ovom udruženju pčelarskih udruga bi se evidentirali svi pčelari u županiji, bez obzira jesu li članovi područnih udruga ili ne. Jedna od glavnih zadaća Saveza bili bi razvojni projekti, bilo da su financirani iz EU fondova ili resornih ministarstava. U sklopu Saveza trebalo bi pokrenuti proizvodnju vlastitih matica, proizvodnju satnih osnova i pčelarske opreme,  otvoriti pogon za otkup i doradu svih pčelinjih proizvoda, te sve ove faze pokriti internom kontrolom i savjetovanjem u sklopu budućeg Pčelarskog centra.

Nakon izlaganja koje je trajalo punih 90 minuta, otvorena je rasprava o sve tri teme. Za riječ se prvi javio Ivan Kovač, tajnik UP „Nektar“ iz Poreča sugerirajući da bi se morao pronaći modus u istraživanje o kvaliteti istarskog meda i među stranim državljanima – turistima koji su izuzetno zahvalni potrošači pčelinjih proizvoda s našeg podneblja. Darko Martinović, član UO HPS-a za Istru dotakao se opcije spajanja projekta brendiranja istarskog meda s pčelarima iz Liburnije, pitao se koje mjere treba poduzeti u vezi vrijednosti pčelinje zajednice po određenim protokolima, govorio je o straregiji razvoja pčelarstva na Labinštini i predstojećim zadacima koji stoje pred povjerenstvom budućeg Saveza. Ranko Anđelini, predsjednik UP „Lipa“ iz Pazina naveo je kontinentalni med na istarskom tržištu kao najveći problem koji se treba riješiti ovim brendiranjem, te je izrazio nadu da će se uz kontrolu izvornosti uvesti i kontrola kvalitete domaćeg meda. Svojevremeno osnovano povjerenstvo prijavljeno nadležnom Ministarstvu prestaje biti aktualno osnivanjem Saveza, no još je ostalo dosta troškova na prvom nositelju projekta. Zvonko Radas, predsjednik UP „Labin“ pridružio se prethodnim govornicima u pozdravljanju inicijative za osnivanje krovne organizacije svih pčelara u Istri, apelirajući na upornosti i slozi pokretača projekta, kako se ne bi već u startu zaboravila baza – sami proizvođači. Raspravi se pridružio i Damir Gregurić, tajnik Udruge pčelara Bujštine s pitanjem koliko je prijedloga za dopune strategije razvitka istarskog pčelarstva stiglo na adresu Istarske županije, tko ih je razmatrao i jesu li usvojeni, odnosno utkani u novu verziju dokumenta. Odgovorio je prof. Ibrahim Mujić tvrdeći da su sve podnesene sugestije i prijedlozi razmatrani i uvaženi, a Studiju u dopunjenom obliku će uskoro poslati elektronskim putem presjednicima i tajnicima pčelarskih udruga.

Raspravu je zaključio pročelnik Antolović  naglasivši da je u bliskoj perspektivi odluka o priključenju liburnijskih pčelara u projekt zaštite istarskog meda i osnivačka skupština Saveza istarskih pčelara (u roku od 2 mjeseca) čiji će prvi zadatak biti već spomenuto povjerenstvo u kojem će biti podjednako članovi svi pčelari iz svih 6 udruga u Istri.

Teme sastanka su informacije u vezi: Zaštite Istarskog meda, o ciljevima Studije o razvoju

pčelarstva Istarske županije, te rasprava i razno, a u cilju donošenja stavova i provođenja

ključnih aktivnosti za razvoj i unapređenje sektora, te njegove zaštite i valorizacije na

regionalnoj razini.

S obzirom na važnost tema za sektor pčelarstva, svoj dolazak molimo potvrditi na E:

polioprivreda@istra-istria.hr, tel: 0521351-642 ili 649.najkasnije do ponedjeljka 11.04.2016.

Za dodatna pitanja možete nas kontaktirati na