Jeste li znali da će po demografskim procjenama u Hrvatskoj do polovice ovog stoljeća više od 1/3 stanovništva biti starije od 65 godina? Slična su očekivanja i na svjetskoj razini, no nažalost (bez obzira na produžetke) finale životne utakmice ipak neće proći bez tegoba i bolesti! Unatoč napretku medicine i novim lijekovima, po tim će predviđanjima i naša će generacija u posljednjih 15 – 20 godina života biti lošijeg zdravlja, podložni istim kroničnim bolestima kao i starija populacija danas. Mogu li pčelinji proizvodi podići kvalitetu života u toj dobi i na koji način?

PROBLEMI  S PROBAVOM

       Prema definiciji Centra za zdravstvenu gerontologiju starost je „normalno fiziološko stanje organizma u ovisnosti o genetskom nasljeđu i životnim navikama.“  Jedna od najvažnijih pretpostavki u očuvanju zdravlja u svim životnim razdobljima, a pogotovu u trećoj dobi je pravilna prehrana. U tom razdoblju malaksaju i uspore svoj rad svi organi, a naročito trpi probavni sustav, pa stoga treba itekako paziti na nutritivnu vrijednost hrane koju se unosi u organizam. Treba jesti više sirovog voća, povrća i ribe, manje crvenog mesa, kruha, tjestenina, slatkiša, soli, masti. Dok se potrebe za energijom i makroelementima starenjem smanjuju, potrebe za vitaminima, mineralima i mikroelementima ostaju jednake ili rastu. U trećoj dobi moguć je nedostatak kalcija, vitamina D i B-kompleksa. Ove nutrijente se može nadoknaditi uključivanjem vitaminsko-mineralnih dodataka u redovni jelovnik, no valja znati da oni ne mogu biti zamjena uravnoteženoj prehrani:  samo ispravnom prehranom ćemo rasteretiti probavne organe, olakšati im funkcioniranje i odgoditi njihovo starenje. Na stolu starijih gotovo da i nema svježeg voća i povrća, djelimice zbog skupoće, no više zbog činjenice da više ne mogu tako dobro žvakati sirovu hranu. Zato je med idealan dodatak svakodnevnoj prehrani u dobi iznad 65 godina: sadrži oko 200 različitih sastojaka potrebnih našem organizmu koji usprkos činjenici da je njihov udio manji od 1%  imaju veću farmakološku vrijednost od sintetičkih preparata koje nudi farmaceutska industrija.

     Dr. Peter Kapš,  specijalist interne medicine, kardiolog, pulmolog,  apiterapeut i pčelar s dugogodišnjim stažem u svojoj knjizi „Apiterapija“ ističe koristi od meda u liječenju niza bolesti probavnih organa uvijek naglašavajući da med uz sve svoje nutritivne vrijednosti ima i dodatnu, jer poboljšava apsorpciju i učinkovitost drugih lijekova, vitamina, hormona i ljekovitog bilja.  Oko polovine osoba preko 65 godina  ima problema s zubima, hrana se ne sažvače dovoljno, pa se guta što otežava daljnje procese razgradnje i apsorpcije hranjivih sastojaka. Smanjuje se lučenje sline i gubi osjet okusa (kod čak 70 % populacije!), pa se javlja potreba za pojačanim soljenjem i zaslađivanjem hrane.  Osim što bijeli šećer ne sadrži nikakve hranjive tvari, već ima isključivo energetsku vrijednost, stariji ljudi ga teže podnose, jer se u probavnom sustavu sporije razlaže od jednostavnih šećera u medu. Zato bijeli šećer u svakodnevnoj prehrani valja što prije zamijeniti medom,  jer dobro veže sastojke hrane,  pojačava okus i svojim ljekovitim svojstvima dodatno oplemenjuje jelo.

U starosti često dolazi do porasta tjelesne težine, jer se gomila masno tkivo na račun  koštane i mišićne mase. Ako usporedimo 30-godišnjaka s 80-godišnjakom,  mišićno tkivo u potonjeg iznosi svega trećinu mase, a smanjuje se i udio vode u tijelu (10 – 15 %). Kako bi se izbjeglo nakupljanje suvišnih kilograma, na uravnoteženost prehrane i optimalan broj obroka valja obratiti pažnju znatno ranije –  već iza 50.-tih godina starosti, uzimajući u obzir da je tjelesno aktivnom muškarcu u toj dobi potrebno oko 2.500 kalorija dnevno (ženama 2.000), a tjelesno neaktivnom muškarcu iste dobi svega 2.000 kalorija (ženama 1.600). Folna kiselina povećava metabolizam masti u masnim stanicama i ima značajnu ulogu u prevenciji pretilosti i dijabetesa tipa 2, a pčelinji proizvodi su bogat izvor ovog važnog nutrijenta: 100 g meda sadrži oko 5 mikrograma vitamina B-9.

Probavu u starosti otežava smanjena pokretljivost jednjaka i crijeva, te smanjeno lučenje želučane kiseline uz istovremeni porast pH želučanog soka. Žlijezde slinovnice luče tvari koje jelu dodaju lužnatu kvalitetu, pa je izuzetno važno hranu dobro sažvakati, a ne gutati. Ukoliko ipak dođe do nedostatka želučane kiseline dr. Kapš preporučava  uzimati žlicu cvjetnog meda otopljenog u toploj vodi 10 minuta prije jela svakodnevno mjesec dana. U liječenju kroničnog gastritisa može pomoći 20%-tni alkoholni propolis u dozi 20 kapi 3 x dnevno prije jela u čaši tople vode. Liječenje traje 3 – 4 tjedna.

Zbog smanjenja motoričke funkcije debelog crijeva i refleksa pražnjenja, ali i zbog nedovoljnog unosa tekućine u organizam, previše lijekova itd. čest problem u starosti je kronični zatvor. Kako med dokazano potiče mišićno tkivo na stolicu, Dr. Kapš kod zatvora preporučuje uzimanje 60 – 120 g meda otopljenog u mlijeku ili toploj vodi, dnevno u više obroka, obavezno prije spavanja. Da bi pomogli crijevima, treba jesti hranu bogatu vlaknima (zob, ječam, raž, grah i dr.) uz puno tekućine (najmanje 2 l dnevno): ostaje kompaktna i mekana, pa laganim prolazom stolice sprječavate nastanak divertikula i hemeroida. Dr. Kapš u liječenju hemoroida preporučava uzimanje meda i jedne žličice 10 – 12%-tne vodene otopine propolisa 3 x dnevno prije jela ili po jednu žličicu 1%-tne vodeno-alkoholne emulzije propolisa, 3 x dnevno prije jela. Pomoći će i propolis: 10 – 15 %-tna mast propolisa na gazi lokalno 2 x dnevno.  U slučaju proljeva može nam pomoći pelud: smjesa od meda (jedna velika žlica) i peludi (1 mala žlica) u čaši hladne vode 3 x dnevno.

I dok je od 65 do 74 godine starosti problem debljina, u dobi iznad 75 godina problem postaje pothranjenost, odnosno manjak kilograma. Jeste li znali da su pothranjivanju izloženije hospitalizirane starije osobe (čak 65 %)? Zato bi osobe starije od 65 godina svoj nutritivni status trebale redovno provjeravati jednom godišnje, a osobe starije od 75 godina i češće. Apiterapeuti preporučuju uzimanje smjesa meda i peludi u jednakom omjeru, po jednu žlicu prije jela tijekom 20 – 30 dana, no najbolje rezultate daje matična mliječ u prirodnom obliku, jer vraća izgubljeni apetit, energiju i imunitet. Preporučena doza je 100 – 200 mg ispod jezika 2 – 3 x dnevno prije jela.

Jeste li znali da se dijabetes razvije svakih 10 sekundi kod 2 osobe na svijetu? S tom bolešću živi oko 24 % muškaraca i 18 % žena starijih od 65 godina, pa se za dijebetes tipa B zbog velike učestalosti u populaciji te dobi ustalio naziv starački dijebetes. Kod dijabetičara nije kontraindicirano korištenje manjih količina meda, no službena je medicina podozriva po tom pitanju, jer mnogi još uvijek med i šećer trpaju u isti koš. U svakom slučaju trebaju redovno kontrolirati razinu šećera u krvi i paziti na prehranu: energetske potrebe dijabetičara su podjednake njihovim zdravim vršnjacima, no moraju biti umjereniji u količini i pažljiviji u izboru i sastavu obroka.

Svaka nepravilnost u prehrani koja traje duže vrijeme sigurno će naštetiti našem zdravlju i uzrokovati neku tegobu ili bolest. Da bi zlatne godine uistinu to i bile, po kvaliteti, a ne samo dugovječnosti,  što prije ustanovite koje vam namirnice škode kako bi ih isključili iz svoje prehrane i preventivno eliminirali probavne probleme. Industrijski prerađena hrana puna je aditiva kojima se na umjetan način produžava rok trajanja, kao i poboljšivača ukusa i mnogih drugih sumnjivih tvari, pa su za vaš probavni sustav mnogo bolje riješenje mediteranska prehrana s mnogo svježeg ili kratko termički obrađenog voća i povrća, manje mesa, više ribe i piletine maslinovog ulja umjesto drugih masnoća. Svakodnevnim konzumiranjem meda i drugih pčelinjih proizvoda u organizam se unose tvari koje su nedostatne u uobičajenom jelovniku, pa je to jamstvo za dugovječnost, ali i produžetak vitalnosti i smanjen rizik od bolesti povezanih sa starenjem.

Tekst: Damir Gregurić